Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u utorak da će, uz 143 podzemna spremnika koja su postavljena na 39 lokacija u centru Zagreba, do kraja 2027. godine na 751 lokaciji u cijelom gradu biti postavljeno 2253 polupodzemna spremnika, a uložit će se preko 10 milijuna eura.
“S 39 lokacija (u centru grada) gdje smo postavili 143 podzemna spremnika za otpad, idemo na 751 lokaciju u cijelom gradu Zagrebu gdje ćemo postaviti 2253 polupodzemna spremnika”, najavio je Tomašević na konferenciji za novinare. Istaknuo je da polupodzemni spremnici imaju četiri i pol puta veće kapacitete od najvećih kontejnera.
Kaže da će to sve koštati više od 10 milijuna eura, u što su uračunati dodatni podzemni spremnici koje će postaviti od Trga Franje Tuđmana do Črnomerca te polupodzemni spremnici, digitalizacija sustava te vozni park kamiona Čistoće. Napomenuo je i da žele uvesti sustav gdje će građani s aplikacijom na mobitelu moći otvoriti spremnike.
Objasnio je da će se na svakoj od tih 751 lokaciji nalaziti tri polupodzemna spremnika – žuti za plastiku i metal, zeleni za staklo i plavi za papir. Bit će ugrađeni u zonama i mjesnim odborima gdje su višestambene zgrade i gdje je veća gustoća naseljenosti, a tamo gdje su građani u obiteljskim kućama ili u zgradama gdje na svojim parcelama mogu smjestiti spremnike, tamo polupodzemne spremnike neće ugrađivati.
Tomašević je najavio da će do kraja ove godine početi s ugradnjom polupodzemnih spremnika u Stenjevcu, Trešnjevci jug i sjever, Trnju, Maksimiru i Novom Zagrebu – istok.
Polupodzemni spremnici zamijenit će “zelene otoke” i “zvona”, ali će građani i dalje na svojoj parceli ili ako je to nemoguće, onda u boksevima, imati spremnike za miješani komunalni otpad i biootpad.
“Vizija je da nema niti jedan spremnik na javnoj površini u gradu Zagrebu”, poručio je Tomašević.
Pohvalio se da je u 2023., nakon što su 1. listopada 2022. uveli novi model otpada, po podacima Ministarstva zaštite okoliša, u Zagrebu bio najveći rast odvajanja otpada od svih gradova u Hrvatskoj koji su veći od 15.000 stanovnika, oko 50 posto su povećali odvajanje otpada u 2023. u odnosu na 2022.
Ništa od kapitalnih projekata nije ugroženo
O poreznoj reformi Tomašević je rekao da se sada ponovno povećava osobni odbitak na 600 eura, što znači opet povećanje plaća građanima koji plaćaju porez na dohodak, a njima u Gradu nešto manji porezni prihodi.
“Zbog ove porezne reforme očekujem da će nam otprilike ostati proračun sljedeće godine na istom kao u ovoj godini. To znači da ništa nije ugroženo od postojećih kapitalnih projekata koji idu, kao što su vrtići, škole, Paromlin, bazen Špansko, Dom sportova…”, naglasio je Tomašević.
Istaknuo je i kako nema zemlje članice EU, gdje je porezno opterećenje za kratkoročni najam manje od poreznog opterećenja za dugoročni najam, a to dovodi do povećanja cijena za najam stanova “koje su otišle u nebo”. Neprihvatljivo je da je u Zagrebu 55.000 praznih stanova.
“U kojem smjeru ćemo kao Zagreb ići što se tiče zoniranja i cijene poreza na nekretnine po kvadratu dogovorit ćemo se s koalicijskim partnerom (SDP-om), kad vidimo cijeli model i cijeli paket”, najavio je Tomašević.
Gradonačelnik Tomašević najavio je da se do 27. rujna produžuje rok do kada građani Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića mogu zatražiti da ostanu u Gradskoj plinari Zagreb – Opskrba (GPZO).
Istaknuo je da su ‘dosta dobre brojke građana’, veće od njegovih očekivanja koji su se dosad, do prvotnog roka 23. rujna u ponoć, odlučili za ostanak u GPZO-u, a moći će ih objaviti nakon 1. listopada kada će se vidjeti tko je prešao na Međimurje-plin, a tko je ostao kod GPZO-a.