Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu, i ove će godine (2022.) podizati svijest o zdravim radnim mjestima.

Nastala još u listopadu 2020., ova kampanja koja uz pomoć raznih promotivnih materijala: infografika, informativnih listova, statistika te organizacijom raznih događanja i drugih promotivnih aktivnosti, trudi se u svim državama članicama EU promovirati zdrava radna mjesta, dok se čini kako je u Hrvatskoj vrijeme stalo.

Europska agencija za zaštitu na radu ulaže značajne napore u kreiranju materijala za podizanje svijesti o Zaštiti na radu i pojmu zdravih radnih mjesta koja na kraju imaju isključivo pozitivne posljedice.

Posvećivanje pažnje u sprječavanju mišićno-koštanih oštećenja, kao i na psiho-socijalne posljedice prouzrokovane aktivnostima na radnom mjestu, za svoj ishod imaju i osobne i ekonomske koristi za cijelo društvo, kako na području EU tako i kod nas. No kakvo je stanje sa ovim shvaćanjima kod poslodavaca u Hrvatskoj? O tome smo razgovarali s Petrom Kaićem iz tvrtke Anparo, stalnim sudskim vještakom za Zaštitu na radu.

U Hrvatskoj se trenutno ni jedno javno tijelo ne bavi aktivnim promicanjem svjesnosti o benefitima proizašlim iz napora zaštite na radu

Europska agencija za zdravlje i zaštitu na radu školski je primjer kako se neka institucija treba (i može) baviti tematikom zbog koje postoji i zbog koje je osnovana.

Trenutno je kod nas situacija takva da nadležna tijela ne rade na aktivnom kreiranju materijala u bilo kom obliku (publikacije, događanja itd.), a koji bi pomagao nama – tvrtkama koje pružaju usluge iz domene zaštite na radu, u plasmanu tih materijala među našim klijentima.

Nedostatkom takve podrške, svi napori u oblikovanju svijesti o nužnosti i benefitima koje zdravo radno mjesto sa sobom donosi, ostaju na pojedincima koji upravljaju društvima za zaštitu na radu, da sami prate novosti i prednosti i da sami ulažu sredstva u kreaciju takvih materijala.

U Hrvatskoj je prisutna percepcija zaštite na radu kao nametnute zakonske obveze, umjesto svjesnosti o benefitima koje ovo područje donosi i za djelatnika i za poslodavca, pa na kraju krajeva i za društvo i državu u cjelini.

Prvo trebamo mijenjati percepciju kod pružatelja usluga Zaštite na radu, da bismo mogli zajednički mijenjati percepciju poslodavaca

Dok god postoji kod pružatelja usluga iz domene zaštite na radu misao kako je svrha zaštite na radu izbjegavanje propisanih novčanih kazni a ne zdravlje djelatnika na prvom mjestu, mi kao društvo imamo velik problem.

Najlakše je “prodavati” usluge iz zaštite na radu na način da poslodavcu “prijetimo” kaznama koje će morati namiriti ako nema neku od propisanih stvari ili načina u svom radnom djelokrugu. No, to nije i ne bi smio biti razlog zašto mu “prodajemo” zaštitu na radu. Hitno moramo vratiti fokus na čovjeka i na čovjekovo zdravlje, kako ono tjelesno, tako i na ono psihičko.

Mi u Anparo-u za slogan imamo rečenicu uvodimo zdrave prakse u vaš rad, razlog tome je što nije dovoljno samo propisno nešto obavljati ili propisno boraviti, nužno je kod djelatnika i kod poslodavca utjecati na način razmišljanja kako i na koji način imati zdravu konstantnu, odnosno – zdravu praksu. Često znam reći; cilj mi je da me djelatnik pita kakvu zaštitnu opremu treba nositi, a ne da ga poslodavac provjerava nosi li je uopće!

Well-being kojeg uvode velike kompanije ne bi trebao biti posao HR-a, već je to posljedica napora iz domene zaštite na radu.

Konsenzus o ispravljanju percepcije zaštite na radu kao zakonskog propisa, a ne fokusa na psiho-fizičko zdravlje djelatnika je na cijeloj struci. Mi se moramo promijeniti kako bismo mijenjali stanje na tržištu.

Smatram kako smo kao tržište sazreli, i to dokazuju napori koje velike kompanije ulažu uvođenjem pojma well-beinga u svoje svakodnevne aktivnosti. No, ne vide kako to nije posao HR-a, već je upravo to posljedica napora iz domene zaštite na radu. Ne zaboravimo, samo sretan djelatnik može biti zadovoljan djelatnik, a samo zdrav djelatnik može biti sretan djelatnik!