Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. mora imati dovoljno sredstva za koheziju, poljoprivredu i ribarstvo, rekli su u petak domaćini konferencije Europske pučke stranke o novom proračunu Europske unije.

Karlo Ressler, zastupnik Europskog parlamenta i koordinator EPP-a za proračun rekao je da novi VFO “mora imati dovoljno sredstava i za konkurentnost i za sigurnost”, kao i da “ozbiljan temelj europske financijske infrastrukture ostanu upravo kohezijska politika i poljoprivredna politika”.

“Nije lako u novim okolnostima osigurati i dalje dovoljno sredstava za one ključne političke prioritete i kohezijske politike koja je uspjela pomoći Hrvatskoj da napravi iskorak s nekakvih 60-ak posto prosječne europske razvijenosti 2013. godine na praktički 80 posto danas”, rekao je Ressler novinarima u petak na marginama konferencije “Europa u tranziciji: Oblikovanje sljedećeg VFO-a za nove europske stvarnosti” u organizaciji Kluba zastupnika EPP-a i Radne skupine EPP-a za proračun i strukturne politike.

Najveći dio proračuna prema prijedlogu Komisije odnosi se na 865 milijardi eura za nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost.

U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalnu politiku, sigurnost hrane, migracije i unutarnju sigurnost.

Ta ideja da kohezijska i poljoprivredna politika više nemaju zasebne stavke u proračunu izazvala je kritike najvećih političkih snaga u Europskom parlamentu.

Rumunjski zastupnik EP-a iz redova pučana i suizvjestitelj za novi VFO Siegfried Muresan rekao je novinarima da u Europskom parlamentu “postoji odlučnost da tradicionalni prioriteti EU-a poput Zajedničke poljoprivredne politike, ribarstvene politike i kohezijske politike ostanu važne i u budućnosti”.

Muresan je dodao da EPP želi proračun koji će “biti bliži građanima, u kojemu regije imaju veću ulogu, koji će nastaviti s dobrim praksama i podržavati modernizaciju, poljoprivrednike i ribare”.

Ressler i Muresan složili su se da je Europskoj uniji potreban “uključiv i transparentan proračun koji odgovara na potrebe građana”.

Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura, što je povećanje u odnosu na omotnicu od nešto manje od 15 milijardi eura Hrvatskoj u sadašnjem VFO-u.

Komisija je s prijedlogom izašla u srpnju, a uslijedit će kompleksni pregovori koji će trajati najmanje dvije godine. Dansko predsjedništvo namjerava do kraja godine pripremiti prvi nacrt pregovaračkog okvira o kojem bi trebali raspravljati čelnici država članica na samitu u drugoj polovici prosinca.