Top politička tema u Križevcima proteklih mjeseci bila je jednosmjeran promet kroz centar grada. Gotovo svaki dan smo mogli čitati što se događa s radovima na nekoliko stotina metara ceste. Ova tema otišla je u drugi plan, ali uskoro će ponovo biti aktualna.
Iako je administracija Marija Rajna iza sebe ostavila novu sportsku dvoranu, kino, 30 kilometara novih asfaltiranih cesta, 60 kilometara vodovoda, skate park, nove tribine na Gradskom stadionu, uređeno pomoćno igralište, novu atletsku stazu, biciklističke staze, električne autobuse i besplatan gradski prijevoz, fotonaponske elektrane, a kreće izgradnja treće osnovne škole i postavljanje umjetne trave na Gradskom stadionu. Mogli bismo još brojnim rečenicama nabrajati što je sve odrađeno, ali PR-ovski je odlično u prvi plan stavljen jednosmjeran promet i stvorila se velika negativa prema administraciji na odlasku.
Tako je to u politici. Slično se dogodilo i administraciji Branka Hrga, jer je za njegova mandata do Križevaca stigla brza cesta i realizirani su projekti na prostoru bivše Vojarne, ali zbog nekih drugih projekata i načina rada njegovih najbližih suradnika građani su mu “zahvalili” na izborima 2017. godine.
Evo nas u 2025. godini i na novim izborima. Negativnu cestovnu atmosferu pokušali su iskoristiti gotovo svi kandidati za križevačkog gradonačelnika, ali samo dvojica su uspjela doći u fokus birača, Tomislav Katanović i Mladen Kešer.
Prije nekoliko tjedana na sučeljavanju kandidata za gradonačelnika Križevaca, koje je organizirao Prigorski radio i portal Prigorski.hr, zabilježeno je više od 100 tisuća pregleda. Nezavisni kandidat Tomislav Katanović rekao je kako je sadašnje rješenje jednosmjernog prometa u centru grada suludo.
-Kopirati neke veće sredine ili gradove koji zatvaraju centre je suludo zbog činjenice da grad nema alternativnih pravaca. Promet je reguliran na 30 km/h i umjetno se stvaraju čepovi da bi se ljude prisililo koristiti alternativne načine prijevoza i to je suludo. Prvi je prioritet vratiti zapadnu obilaznicu, pričao sam s poduzetnicima u centru i njihovi gubitci su 60-70 posto, investitori bježe iz centra i centar će nam ostati prazan – rekao je Katanović prije dva tjedna.
Na sučeljavanju koje je prije nekoliko dana održano na RKC-u, Tomislav Katanović promijenio je retoriku i najavio referendum. -To prometno rješenje nije adekvatno gradu naše veličine. Radi se o projektu za koji jesu dobivena europska sredstva, radi se od 400 do 600 tisuća eura. Trebat će procijeniti što je veći trošak. Je li veći gubitak da takav promet ostane i da nam propadnu dućani u centru ili je veći gubitak da dio novaca moramo vratiti? Tu moramo biti transparentni i zato ćemo napraviti pravi referendum – rekao je Katanović.
Mladen Kešer rekao je u svim medijima kako je njegov odgovor jasan. -Na ovu temu sam radio referendum, snimao videe i to je bio okidač zašto sam se odlučio kandidirati za gradonačelnika Križevaca. Poduzetnici nestaju iz centra, centar postaje prazan i ne možemo se uspoređivati s drugim europskim gradovima i njihovim prometnim rješenjima. Otišao sam i korak dalje i prezentirao podzemne garaže koje su potrebne Križevcima. Kupio sam bušilicu kojom ću otvoriti promet u oba smjera. Prvi moj potez kao gradonačelnika bit će poništavanje odluke o jednosmjernom prometu i vraćanje dvosmjernog prometa kroz centar Križevaca – rekao je Kešer ponovivši isto u svim medijima.
Što se zapravo krije iza izjava gradonačelničkih kandidata?
Kako nam je potvrđeno, u slučaju vraćanja dvosmjernog prometa u centru, Grad Križevci morat će platiti “kaznu” u iznosu od 318 tisuća eura, a velika je vjerojatnost da se Grad više neće moći prijavljivati na sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Kako sada stvari stoje Tomislav Katanović će pokušati odluku putem referenduma prebaciti na građane, a Mladen Kešer će odmah krenuti u vraćanje dvosmjernog prometa u centru Križevaca. Treba dodati da će se nešto pitati i gradske vijećnike koji će biti u većini križevačkog predstavničkog tijela. Zapravo će oni biti ključni igrači uz gradonačelnika u donošenju ove odluke koja je mjesecima “lomila” portale i društvene mreže.





