Mi nemamo napadačke afinitete, nego obrambene, ustvrdio je za poslovni.hr državni tajnik u MORH-u Branko Hrg, odgovarajući na pitanje zašto Hrvatska planira kupiti 394 rakete GMLRS dometa 80 kilometara za HIMARS, ali ne i one s dužim dometom poput ER GMLRS i ATACMS. Osvrnuo se i na daljnju modernizaciju HV-a te povećanje izdvajanja za obranu.

– Na početku bih dao precizniji podatak vezano za izdvajanja. U odnosu na 2016. godinu, izdvajanja za obranu porasla su za 142 posto. Sada smo, u NATO standardima za dva posto izdvajanja za obranu i 20 posto za opremanje, rekao je državni tajnik.

To govori, kako je ustvrdio, “da se dvadesetak godina nije ulagalo u HV”.

– Vojska je imala zastarjelu opremu vrlo upitne kvalitete i uporabljivosti. Jednostavno je bilo vrijeme da se nešto napravi. Danas se postavlja pitanje je li to trebalo nabavljati, trebalo je, ustvrdio je Hrg za HRT.

Hrg se osvrnuo i na proces nabave HIMARS-a.

– Kada radiš s Amerikancima, tu postoji unificirani model kako se radi. Tu nema nepoznanica. HIMARS je jedan od najmodernijih sustava, rekao je.

Na pitanje o tome zašto Hrvatska neće nabavljati rakete dužeg dometa poput ER GMLRS ili ATACMS, odgovorio je kako Hrvatska nema “napadačke afinitete”, ali i ostavio mogućnost za nabavu raketa većeg dometa. – Uvijek trebamo gledati da mi nemamo napadačke afinitete, nego obrambene.

– Na saborskom Odboru za obranu je bilo govora oko toga. Lanser je isti. Mi smo uzeli takve rakete sukladno zahtjevu vojske, ali se isto tako mogu uzeti rakete koje se mogu lansirati dalje, naglasio je.

Upitan je li nabava HIMARS-a povezana s povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, odgovorio je da to nije istina te da je proces počeo još početkom godine.

– To bi značilo da smo mi u Hrvatskoj znali tko će pobijediti na američkim izborima. To je proces koji je započet još početkom godine i koji traje. Nema nikakvih izbora u SAD-u. Mi smo naslonjeni na NATO i realno gledajući, jako puno opremanja je bilo u suradnji s američkom vladom, rekao je.

– Morat će se mijenjati Zakon o obrani, vrijeme nas je tu pregazilo i moramo se prilagoditi, istaknuo je.

– Imali smo pada interesa za dragovoljno vojno osposobljavanje i ostanka u službi. Sada imamo trendove povećanja. Vjerujemo da je sve ovo što smo napravili rezultiralo time, dodao je.

Govoreći o procesu isporuke obalno-ophodnih brodova, ukazao je kako se ministar obrane Ivan Anušić početkom mandata intenzivno uključio u taj proces.

– Opremanje vojske i nabava nije kao otići u trgovinu i kupiti nešto s police. OOB je počeo 2014. godine, do 2018. su svi trebali biti isporučeni. Ministar Anušić se početkom mandata aktivirao upravo povodom tog pitanja.