U Hrvatskoj je u EU sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova uključeno 41 postrojenje, a ona su u 2020. imala emisije u vrijednosti 6,5 milijuna tona CO2 ekvivalenta, rekao je u srijedu u Saboru državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mile Horvat.

Riječ je uglavnom o postrojenima za proizvodnju električne energije, keramike, stakla, čelika, aluminija, gnojiva i cementa, kazao je Horvat predstavljajući izmjene Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, kojima se domaće zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU u području sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.

Ta postrojenja u 2020. imala su emisije u vrijednosti 6,5 milijuna tona CO2 ekvivalenta, besplatno im je dodijeljeno 3,4 tona, a na tržištu su kupili 3,1 milijun tona za što su izdvojili oko 241 milijun eura uz prosječnu cijenu od 80 eura po toni, naveo je.

U postojećim uvjetima rasta cijena emisijskih jedinica na dražbama, 2018. cijena se kretala oko 10 EUR/t CO2 a početkom 2023. prešla 90 eura, treba propisati način povrata prekomjerne količine emisijskih jedinica operatorima postrojenja, što se predlaže izmjenama zakona.

Horvat je dodao kako će u 2027. u sustav trgovanja emisijama ući i cestovni promet, zgradarstvo, brodarstvo i laka industrija, morat će voditi evidencije o emisijama.

Emitiranjem CO2 Njemačka zagađuje zrak s 25 posto, Francuska s 15 posto, Italija s 10 posto a Hrvatska s manje od 1 posto, kazao je Marin Miletić (Most). „Klimatske promjene jesu problem s kojim se suočavamo, ali Hrvatska ima puno ozbiljnije probleme kao što su demografski slom, iseljavanje , korupcija i ilegalne migracije”, ustvrdio je.

Europa uopće nije vodeći generator stakleničkih plinova, naglasio je Davor Dretar (DP) pitajući je li onda svrsishodno usvajanje ovakvih zakonskih prijedloga . „Pored velikih zagađivača Indije, Kine i SAD-a, zašto mala i nažalost nerazvijena Hrvatska mora biti penalizirana ovakvim zakonima”, upitao je smatrajući da bi subvencije za proizvođače stakleničkih plinova trebale biti izdašnije.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) istaknula je kako su klimatske promjene činjenica te izrazila potrebu osnivanja Centra za klimu koji bi skupljao podatke i upravljao programima vezanim za klimu.

Dijelimo mišljenje da je Centar za klimu potreban, radimo na formiranju centra i bit će biti predmet sljedećih zakonskih izmjena, odgovorio je državni tajnik Horvat.