Documenta u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba traži intenziviranje suradnje Povjerenstva Vlade RH za osobe nestale u Domovinskom ratu s komisijama za zatočene i nestale Srbije, BiH, Kosova i Crne Gore te efikasniju razmjenu podataka o mjestima ukopa žrtava.
“Potrebna je ne samo formalna i deklarativna suradnja već stvarna, efikasna razmjena podataka o mjestima ukopa žrtava”, poručio je Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u priopćenju..
Smatra i kako, ako države žele da se proces suočavanja s prošlošću nastavi te da se sudbine nestalih razriješe, onda trebaju djelovati.
“Države su se na to obvezale u procesu europskih integracija i pristupajući međunarodnim inicijativama. Zato obitelji i porodice nestalih očekuju više konkretnih rezultata međunarodne suradnje na razrješenju sudbine nestalih”, poručuju.
Documenta očekuje i što skoriji novi sastanak Povjerenstva Vlade RH za osobe nestale u Domovinskom ratu, predvođenog predsjednicom Povjerenstva Ivonom Paltrinieri i Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, na čelu s predsjednikom Komisije Veljkom Odalovićem, kako bi se ubrzala razmjena informacija s ciljem rješavanja sudbina nestalih osoba.
Ističu kako je to pitanje jedno od ključnih neriješenih pitanja u odnosima Hrvatske i Srbije.
Navode kako priopćenja koje je objavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja nakon posljednje identifikacije, vjerno ukazuju na stanje stvari i na probleme koje iziskuje traženje nestalih te identifikacija posmrtnih ostataka.
Tako, prema evidenciji na dan 29. kolovoza 2023., Hrvatska traga za 1806 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata. Od toga najviše osoba, njih 503, je s područja Vukovarsko-srijemske županije, a još uvijek se traga za 375 nestalih i smrtno stradalih iz Vukovara i prigradskih naselja.
Documenta smatra kako i podatke o mjestima primarnih ukopa, u odnosu na RH, zasigurno ima Srbija koja ima obvezu suradnje u potrazi za nestalima kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.
Stoga drže kako upravo tu treba tražiti popise, otvaranje svih masovnih grobnica i pojedinačnih grobova na području Srbije gdje su pokopane žrtve iz Hrvatske.
Također, znaju i da na grobljima diljem Hrvatske te u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati u Zagrebu ima NN posmrtnih ostataka.
Ponovno traže i da Uprava za zatočene i nestale objavi novo izdanje Knjige nestalih koja je posljednji put publicirana 2015. godine. Pita se i zašto ta Uprava koja vodi cjelovite evidencije sukladno Zakonu o osobama nestalim u Domovinskom ratu propušta objavu objedinjenih podataka s
imenima i prezimenima osoba čiji se posmrtni ostaci još traže.
Ocjenjujući kako se se tempom kojim se zadnjih godina pronalaze posmrtni ostaci žrtava proces potrage i pronalaska nestalih trajat će dugo, vjeruju da suvremena tehnologija koja se koristi u potrazi za nestalima umnogome pomaže komisijama.