Rijeka ovih dana živi u znaku Petog godišnjeg doba. Gradom od 17. siječnja simbolično vladaju meštar Sandi i Kraljica Karnevala Pia Vujović, kojoj je titula dodijeljena 23. siječnja u Dvorani mladosti, nakon što su im na Antonju uručeni ključevi grada. Sve do 18. veljače Rijeka je u potpunosti posvećena karnevalskim događanjima i veselju.

Jedan od najveselijih i najposjećenijih programa Riječkog karnevala svakako je Dječja karnevalska povorka, koja je ove godine održana 31. siječnja i okupila više od 6.500 malih maškara iz 71 karnevalske grupe.

Korzo ispunjen bojama, glazbom i dječjim osmjesima

Najbrojnija karnevalska grupa bili su Srdočki školani, koji su se predstavili s čak 505 sudionika pod maskom „Hoću RI, hoću JE, hoću KA: MI SMO RIJEKA!“. Korzom su prodefilirali i Štrumpfovi iz Dječjeg vrtića Grobnički tići, dinosauri iz DV Veseli Orepčići, Lošinjski krokanti iz Malog Lošinja, trolovi iz Bakra, Hreljina i Škrljeva, britanska garda iz DV Žirafa, maškarane mažoretkinje s otoka Korčule te članovi KUD-a Croatia iz Zagreba s temom Šuma Striborova.
Riječki Korzo na nekoliko je sati postao najšarenija šetnica u gradu, ali i šire, ispunjen glazbom, plesom i dječjim smijehom.
„Dječja karnevalska povorka okupila je najmlađe generacije iz zemlje i inozemstva te još jednom pokazala kontinuitet karnevalske tradicije. Djeca su jamstvo da će se duh maškaranja prenositi i na buduće generacije“, poručili su iz Turističke zajednice grada Rijeke.

Karneval s bogatom poviješću i međunarodnim ugledom

Ljubav prema maskiranju u Rijeci i Primorju seže stoljećima unatrag. Još 1449. godine Gradsko vijeće pokušalo je zabraniti maskiranje kako bi spriječilo kritiziranje vlasti, no ta zabrana nikada nije zaživjela. Karneval je s vremenom postao simbol slobode izražavanja i duhovitog komentara društvene stvarnosti.
Suvremeni Riječki karneval započeo je 1982. godine, kada su tri karnevalske grupe – Lako ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari – prošle Korzom, čime je započeo razvoj manifestacije koja je danas jedna od najpoznatijih u Europi. Riječki karneval član je Europske udruge karnevalskih gradova (FECC), uvršten je među 500 najvažnijih europskih evenata, a 2009. godine nagrađen je priznanjem „Zlatno turističko srce“.

Slijedi vrhunac karnevalskih događanja

Program Riječkog karnevala nastavlja se brojnim događanjima, među kojima su Dani smijeha, izbor Princa i Princeze, Noć krinolina te Carnival Snowboard Session na Platku. Vrhunac manifestacije očekuje se tijekom vikenda 14. i 15. veljače, kada će biti održan humanitarni bal pod maskama te Međunarodna karnevalska povorka.
U nedjelju, 15. veljače, riječkim ulicama proći će više od 10.000 sudionika iz više od 100 grupa, a povorka će krenuti s Korza u podne. Organizatori poručuju posjetiteljima da ponesu dobru volju, udobnu obuću – i, naravno, masku.