Rezultati istraživanja EU Kids Online 2025, predstavljenog u srijedu pokazuju da su za digitalnu i medijsku pismenost djece i mladih, koji su pred ekranima i do osam sati dnevno, odgovorni nastavnici, roditelji te mediji, a autori istraživanja naglasili su da zabrane nisu rješenje.
Ključ za zdravo digitalno djetinjstvo je sustavno i kontinuirano jačanje digitalne i medijske pismenosti u koje su uključeni i roditelji, no problem su raspršena odgovornost i preopterećenost obrazovnih institucija, zaključci su okruglog stola organiziranog u Matici hrvatskoj u Zagrebu nakon predstavljanja istraživanja o online navikama djece i mladih.
Ravnatelj zagrebačke OŠ Harambašić Tomislav Filić upozorio je da se u obrazovni sustav „svašta utrpava“, dodajući kako rješenje u kontekstu digitalne pismenosti ne vidi u uvođenju novog predmeta, nego u njezinu integriranju u postojeće nastavne sadržaje.
Jedna od autorica istraživanja, Lana Ciboci Perša sa sveučilišta Algebra Bernays i Učiteljskog fakulteta upozorava da se odgovornost ne može prebaciti samo na škole jer se velik dio problema događa izvan njih. Prema njezinim riječima, predmet medijske pismenosti mogao bi postati „svačija i ničija odgovornost“, a ističe i da se s roditeljima treba raditi barem jednako kao s djecom.
Naime, “novi” roditelji velikim su dijelom milenijalci, prva generacija koja je odrasla uz internet. Upravo zato, upozorila je autorica istraživanja, sami su često i teži “ovisnici” od svoje djeca, što otežava njihovu ulogu u postavljanju granica i razumijevanju digitalnog svijeta. Starije generacije roditelja, pak, često su nezainteresirane ili nesigurne jer smatraju da djeca o tehnologiji znaju više od njih.
Tanja Zaninović iz HAKOM-a osvrnula se i na Akt o digitalnim uslugama kao na provedbeni zakon za Uredbu o umjetnoj inteligenciji.
„Dogodio se ‘tehnološki boom’ u kojem svi koristimo tehnologiju koja još nije regulirana, zbog čega smo često žrtve i bit ćemo dokle god pravo ne predvidi sve moguće situacije“, navela je Zaninović, istaknuvši kao i ostali sudionici da je ključ edukacija, a ne zabrane.
Ciboci Perša pritom ističe da bi veću ulogu u edukaciji javnosti o društvenim mrežama trebali imati i mediji, posebice javni servisi. Podsjeća da postoji niz kvalitetnih dokumentarnih filmova i edukativnih sadržaja o digitalnim platformama i algoritmima, no smatra da se takvi programi „premalo prikazuju u javnom prostoru“.
„Žao mi je truda zadnjih godinu-dvije koje smo uložili u priču o zabranama, da smo ga uložili u konkretnije stvari poput edukacije, bili bismo korak ispred“, rekla je Ciboci Perša.
Djeca zabrinuta koliko vremena provode pred ekranima
Istraživanje EU Kids Online 2025, provedeno u 37 osnovnih škola na više od 1100 učenika u dobi od 10 do 16 godina, pokazalo je niz zabrinjavajućih trendova – djeca provode između pet i pol i osam sati dnevno pred ekranima, a svako drugo dijete zabrinuto je zbog vremena koje provodi online.
Oko 15 posto djece doživjelo je elektroničko nasilje, gotovo dvostruko više nego 2017., a zlostavljači su najčešće prijatelji ili školski kolege. Djeca su sve češće izložena i seksualno eksplicitnim porukama, dok su u Hrvatskoj iznad europskog prosjeka u korištenju umjetne inteligencije i alata za stvaranje deepfake sadržaja.
Uz Ciboci Perša, autori istraživanja su Igor Kanižaj te Dunja Potočnik, a provelo ga je Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu uz potporu Agencije za elektroničke medije čija je članica, pročelnica Odjela za medije Matice Hrvatske, Jasna Vaniček-Fila moderirala skup.