Smiješno je da mi je zemlja zbog brze ceste neupotrebljiva i mogu samo pustiti da trava raste, a istovremeno, ako to napravim, doći će mi kazna zbog zapuštenog zemljišta – kazao je Mario Orehovački
Josip Švagelj iz Cubinca i Mario Orehovački iz Orehovca jedni su od desetak vlasnika zemljišnih parcela na području građevinske zone kroz koju prolazi brza cesta, a koji još uvijek s državom vode sporove oko vlasništva. Naime, rješenje Jasminke Širole, voditeljice područnog Ureda državne uprave o izvlaštenju, još 2013. godine Upravni je sud poništio te se opet krenulo ispočetka.
Prema riječima Josipa Švagelja, glavni kamen spoticanja je cijena zemljišta. No, tu je i činjenica da je dolaskom ceste njegova parcela prepolovljena na dva dijela. I dok mu je prilaz jednome omogućen te do njega ima oko 400 metara od kuće, da bi došao do drugoga mora proći 2,8 kilometra.
– Odredili su cijenu od 25 kuna po četvornom metru, a istovremeno u Posrednjem putu, koji se polako gradi, cijena zemljišta je čak 15 eura, te se očekuje da će ići i do 40 eura po kvadratu – rekao je Josip Švagelj.
Dodao je kako je u prvotnom rješenju vještak naveo da je tu riječ o poljoprivrednom zemljištu, što ne može biti slučaj jer je iz svih spisa vidljivo da je cijelo to područje građevinska zona.
– Upravni sud im je pobio rješenje pa su nakon toga Hrvatske autoceste išle tužiti Upravni sud višem sudu u Zagrebu, što je opet trajalo kojih godinu i pol, i sad se opet sve vraća i čekaju odluke, a u međuvremenu se ljudi praktički voze po našim zemljama – objasnio je Josip Švagelj.
Dodao je kako je o svemu upoznao i ministra Olega Butkovića tijekom svečanog otvaranja brze ceste, međutim, iako mu je obećao da će provjeriti što je tu posrijedi, do sada nije dobio nikakve informacije.
U gotovo identičnoj situaciji je i Mario Orehovački. Njegova je parcela također prepolovljena i za to mu je dana minimalna kompenzacija.
– Smiješno je da mi je zemlja zbog brze ceste neupotrebljiva i mogu samo pustiti da trava raste, a istovremeno, ako to napravim, doći će mi kazna zbog zapuštenog zemljišta – kazao je i napomenuo kako bi htio da se sve riješi.
Istovremeno, upozorio je da su neke od vlasnika već uspjeli ‘dobiti na foru’ te su im ljudi prodali i po 27 kuna po kvadratu iako im zemlja vrijedi puno više.
– Sada kažu kako bi išli u procjenu zemljišne vrijednosti sa sadašnjim datumom. No, to nije u redu ako nam je od 2010. godine zemlja takoreći ‘plombirana’ i u slučaju investitora ne možemo ništa – napomenuo je M. Orehovački.
Inače, na tragu toga presudio je i Upravni sud kada je poništio rješenje Ureda državne uprave. Naveo je kako naknada za izvlaštenu nekretninu u slučaju potpunog izvlaštenja mora biti takva da vlasniku osigura iste uvjete života kao do tada, odnosno da s tom naknadom koju primi može na istom području na tržištu kupiti istovrsnu nekretninu na kojoj će ostvariti jednak način korištenja.
Josip Švagelj posjeduje pet parcela od otprilike 12.000 četvornih metara. Sve ih je obrađivao i na njima sadio kulture, no posljednjih osam godina, kaže, ima osjećaj da se pretvorio u pravnika jer se više bavi sudovima nego zemljom.
– Ne razumijem zašto se javne službe ponašaju kao da su privatnici kojima je cilj za što manje novca dobiti što više. Pa oni svi nama služe, narodu, i ako itko, oni bi se trebali držati slova zakona – zaključio je ogorčeni Švagelj i napomenuo kako ne očekuje skorašnje okončanje svoga slučaja.
Ured državne uprave Koprivničko-križevačke županije reagirao je na ove tvrdnje. -Postupak izvlaštenja radi izgradnje A12 (sada brze ceste) nadležni Ured državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji provodi sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju te Zakonao izvlaštenju i određivanju naknade. Cijenu zemljišta koja je predmet izvršenja te visinu naknade ne određuje Ured, nego ovlašteni sudski vještaci građevinske ili poljoprivredne struke (ovisno statusu zamljišta o čemu potvrdu daje nadležni Ured za prostorno uređenje) – napominju u Uredu i dodaju kako je svim izvlaštenicima preko čijih nekretnina prolazi trasa brze ceste naknada utvrđena prvostupanjskim rješenjem isplaćena ili stavljena na raspolaganje, neovisno o tome što neki izvlaštenici i dalje vode postupak za veću naknadu. -Korisnik izvlaštenja (Hrvatske autoceste) stupio je u posjed izvlaštenih nekretnina radi izgradnje navedene ceste temeljem pravomoćnih rješenja o izvlaštenju ili temeljem rješenja o stupanju u posjed nekretnina, dakle posve legalno – upozoravaju u Uredu državne uprave i ističu kako Ured kod donošenja rješenja u cijelosti prihvaća navode i upute drugostupanjskog tijela i stanovište koje je zauzela sudska praksa te se sukladno tome svi postupci vode temeljem zakonskih odredbi.
go/Podravski list
foto: Nikola Wolf