Piše: dr. sc. Zdenko Balog
Danas je Dan rijeke Save. Ovaj se dan obilježava u četiri države kroz koje protječe ova alpsko-panonska rijeka crnomorskog sliva. Sava je jedna od najvažnijih hrvatskih rijeka, kako povijesno, tako i geografski. Pored Drave, Sava preuzima svu vodu ostalih hrvatskih rijeka, napajajući njome Dunav i crnomorski sliv, osim manjeg broja obalnih rijeka jadranskog sliva, a zajedno s Dravom tvori povijesne granice Slavonije prema Mađarskoj i prema Bosni. Sava je prikazana i u povijesnom grbu Slavonskog kraljevstva.
Dužinom od 945 km, druga je najduža rijeka u Hrvatskoj. Duži je samo Dunav, koji, međutim, mnogo kraćim svojim tokom teče kroz Hrvatsku, te je Sava tako najduža rijeka sa 562 km toka kroz Hrvatsku. Izvire u Republici Sloveniji, odnosno, nastaje spajanjem Save Dolinke, koja izvire podno Kranjske Gore, i Save Bohinjke, koja se izlijeva iz planinskog Bohinjskog jezera. U gornjem toku brza je i divlja, te za jesenjih kiša zna preplaviti.
Spuštanjem iz područja Alpa, postaje mirnija, a ojačana sve brojnijim pritocima, raste u veliku nizinsku rijeku. Najviše vode dobiva s juga od bosanskih rijeka Une, Bosne, Vrbasa i Drine. U proljeće 2014., pokazala je i u ravnici svoje divlje lice, kada je, potaknuta bujicom bosanskih rijeka, ali i žestokim kišama u gornjem toku poplavila velika područja Slavonije. A stariji se Zagrepčani dobro sjećaju kobne jeseni 1964., kada je poplavila južne dijelove gotovo potpuno nezaštićenog grada. Tek nakon te katastrofe uslijedila je regulacija s visokim savskim nasipima.
Ime ‘Sava’ drevno je poput imena svih velikih rijeka. Za Rimljane, Sava je bila božanstvo, i to muškog roda! ‘Savo Augusto’ ima svoj žrtvenik, sačuvan u Ščitarjevu, rimskoj Andautoniji. No ime je predrimsko, te ga jezičari povezuju sa praindoeuropskim, u značenju ‘tekućina’, ‘vlaga’ a iz izvorne se riječi izvode suvremeni izrazi, poput ‘sočan’, ‘sok’, a dvije se rijeke Save nalaze u Rusiji.
Mitski značaj, koji Sava ima jednako za Hrvate, kao i za Slovence prepoznajemo već u prošlosti. Sava je najznačajnija rijeka Vojvodstva Kranjske, te je prikazana pored Krke i Ljubljanice na ‘Vodnjaku treh kranjskih rek’ Erancesca Robbe pred starom vijećnicom u Ljubljani.
Kad ju danas gledamo, široku, lijenu i bezbojno sivu, teško ju je doživjeti kao pjesničku inspiraciju. Pa ipak, čest se javlja kao motiv kod hrvatskih pjesnika, a najljepše stihove svakako joj je posvetio pjesnik Mihanović u svojoj himničkoj pjesmi ‘Horvatska domovina’:
‘Teci Sava, hitra teci, nit’ ti Dunaj silu gubi, kud li šumiš svêtu reci da svog doma Horvat ljubi!’
