Danas, 19. ožujka obilježava se međunarodni Dan očeva. Riječ je o danu kada se slavi očinstvo i utjecaj očeva u društvu. Slavi se najčešće treće nedjelje u lipnju u 52 zemlje svijeta. Nadopunjuje Majčin dan. U različitim zemljama svijeta obilježava se drugog nadnevka.

U ožujku, koji je na poseban način posvećen sv. Josipu, negdje oko blagdana toga svetca slavi se i Očev dan. U Hrvatskoj, Italiji i Lihtenštajnu slavi se 19. ožujka.

– Obilježavanjem Dana očeva, 19. ožujka, slavimo očinstvo i zahvaljujemo na svemu što činite za svoju djecu. U ovim teškim vremenima, uloga oca je više nego ikad važna za razvoj djece. Vi im pružate osjećaj sigurnosti, a svojom podrškom potičete njihov unutarnji rast i društveni razvoj. Svima vam želim sretan Dan očeva – poručio je križevački gradonačelnik Mario Rajn.

Kako javlja bitno.net Svetkovina svetoga Josipa iz Nazareta, Isusova hranitelja i Marijina zaručnika je po kalendaru 19. ožujka. U svim je crkvama svečanije bogoslužje i nedjeljni misni raspored. Sveti Josip je vrlo štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije.

sveti josip radnik

Foto: airmaria.com

Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: bio je pravedan i vjeran. Štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji. Patron je napose očeva, muževa te svih zanatlija i radnika.

Josip je posebno štovan u Hrvatskoj. Vrijedno je spomenuti da ga je Hrvatski sabor prije više od tri stoljeća, (1687.) proglasio Zaštitnikom Hrvatske.

U svakoj je crkvi njegov kip ili slika. Prikazuju ga kao srednjovječna čovjeka blagih, ali odlučnih crta, s bradom, u ruci mu je štap, a Dijete Isus u naručju ili uz njega.

Slikaju ga i u radionici, sa stolarskim ili tesarskim alatom. Isti sveti Josip slavi se po kalendaru i 1. svibnja, kao “Josip Radnik”

Uoči Dana očeva, koji se obilježava 19. ožujka, udruge Mamforce standard i Status M upozorile su kako je rano uključivanje oca u aktivnu brigu o djetetu izuzetno vrijedno za djetetov razvoj, no u Hrvatskoj čak 95 posto očeva ne koristi roditeljski dopust.

Tijekom pandemije u Hrvatskoj je došlo do velikog pada broja očeva koji koriste roditeljski dopust – 2019. taj je dopust koristilo 8,71 posto očeva, a 2020. i 2021. oko četiri posto, kaže utemeljiteljica Mamforce standarda Diana Kobas Dešković i poručuje da je te brojeve nužno mijenjati.

otac

Pixabay

“Istraživanja ukazuju na niz pozitivnih utjecaja koje donosi skrb očeva o novorođenčadi i maloj djeci. Oni se odnose na djetetov kognitivni, društveni i emocionalni razvoj te na stjecanje vještina važnih za snalaženje i rješavanje problema”, istaknula je.

Hrvatsko zakonodavstvo poznaje rodiljni i roditeljski dopust, a uskoro će uvesti i očinski dopust, koji će trajati najmanje 10 dana nakon rođenja djeteta.

Rodiljni dopust završava kad dijete navrši šest mjeseci, nakon toga roditelji mogu koristiti roditeljski dopust koji može trajati osam mjeseci ako ga koriste oba roditelja, a šest ako ga koristi samo jedan roditelj.

Muškarca se još uvijek doživljava kao primarnog hranitelja

Iza odluke očeva da ne koriste roditeljski dopust mnoštvo je razloga – od financijskih do mentaliteta okoline jer društvo muškarca još uvijek doživljava kao primarnog hranitelja obitelji iako je realna situacija drugačija, navela je Kobas Dešković.

Smatra da bi većem korištenju te mogućnosti pomogla jasnija terminologija – majčinski, očinski i roditeljski dopust, i njihovo sustavno korištenje umjesto ukorijenjenog pojma “porodiljni dopust”.

“Očevi su roditelji i trebalo bi postati normalno da, baš poput majki, budu na dopustu koji im je namijenjen – očinskom i roditeljskom”, kaže Kobas Dešković.

Iz udruge Status M priopćili su da očevi nisu povremene dadilje i pomagači već bi trebali preuzeti aktivnu ulogu, koja podrazumijeva ravnopravni angažman u roditeljskom paru. Time bi preuzeli dio tereta neplaćenih poslova koji je gotovo isključivo na leđima žena i koji priječi put do rodne ravnopravnosti.

Pozdravljaju uvođenje očinskog dopusta, no nisu zadovoljni njegovim kratkim trajanjem pa Središnji državni ured za demografiju pozivaju da razmotri dobre prakse europskih zemalja, poput Španjolske ili Švedske, gdje očinski dopust traje 80-90 dana i u potpunosti je plaćen.

Smatraju da treba postojati obveza korištenja očinskog dopusta u jednom dijelu, dok bi drugi bio dobrovoljni, slično načinu na koji je regulirano pravo majke na rodiljni dopust.