U posljednjih godinu dana najviše su porasle cijene ulja i masti

Prije kupnje okrene se svaka kuna jer život, kažu građani, nikad nije bio skuplji.

“Primijetila sam da je hrana abnormalno poskupila i da nema šanse da se može preživjet mjesec sa nekom normalnom plaćom”, kaže Verica Milošević i Zagreba. Dok Razija Nose kaže kako joj još teže pada kad vidi one koji ne mogu ništa kupiti, nego samo gledaju i obilaze okolo, prenose vijesti.hr.

Stoga i ne čudi da se kupci češće odlučuju za jeftiniju i manje kvalitetnu hranu. “Prevrću svaku kunu i sve im je skupo, i onda vam kupuju i nekvalitetnu i svakakvu robu, jer im je stvarno teško”, ispričala je Đurđa Đurinić, prodavačica na zagrebačkoj tržnici.

Potvrđuju to i brojke Državnoga zavoda za statistiku. U posljednjih godinu dana najviše su porasle cijene ulja i masti za 4,7 posto. Više plaćamo kruh i žitarice za 0,4 posto. S druge strane, cijene ribe i plodova mora pale su za 1,8 posto, a slatkiša za 0,1 posto.

“Nekih poljoprivrednih proizvoda na žalost uslijed klimatskih promjena i suša i nevremena s kojima smo pogođeni ima manje i to se vidi na tržnicama po cijenama. Sama inflacija u Hrvatskoj ove godine neće biti na zabrinjavajućoj razini”, rekao je ministar Tomislv Ćorić.

Realna potrošačka košarica tročlane obitelji iznosi oko 10 tisuća kuća. Za većinu takav budžet uskoro neće biti dostatan. “Tako da se uvijek događa ona klasična priča. Na jednoj strani onaj koji proizvodi prođe loše, na drugoj strani krajnji kupac prođe loše, a u sredini različiti mešetari, prekupci, nakupci, jedino oni dobro zarade”, tvrdi Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Na dramatičan rast cijena sirovina upozorili su i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore koji bilježe enormne gubitke.

“Troškovi proizvodnje su otprilike 30 posto veće nego što je cijena po kojoj prodajemo svoje proizvode, a perspektiva u odnosu na ovakvu sušu i cijenu žitarica koja je otišla u godinu dana sa 70 posto gore naprosto nema”, rekao je Zvonimir Širjan, predsjednik Odbora za tovno govedarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Zadnji trzaji hrvatske poljoprivrede

Tako je primjerice cijena pšenice u odnosu na svibanj prošle godine porasla za gotovo 22 posto, a tona kukuruza skuplja je za nešto više od 37 posto.

“Stočar mora imati zemlju, pa bi bio manje ovisan o onima koji trguju žitaricama”, kaže Stjepan Kušec, predsjednik Odbora za svinjogojstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

“Ovo su zadnji trzaji hrvatske poljoprivrede, jer svi inputi rastu a samo je naš proizvod ostao. Ostalo nas je još malo, tako da nisam optimist i ne znam kako će završiti”, rekao je Miško Šklempe, predsjednik Odbora za sustav krava-tele pri HPK.

Stoga od Vlade traže hitne mjere pomoći kako ne bi došlo do još većeg rasta cijena za potrošače.