Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na 5. konferenciji Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u Termama Tuhelj. Tijekom konferencije uručeni su ugovori za provedbu intervencija Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027 i ugovori iz Programa potpora za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake za poljoprivredne i prehrambene proizvode.
Na početku obraćanja, premijer je zahvalio prisutnima na trudu i angažmanu za razvoj poljoprivrede, hrvatskog gospodarstva i države. Čestitao je svima koji će nakon uvodnih govora primiti 44 ugovora vrijednih skoro 5 milijuna eura te istaknuo da će to biti dodatni doprinos u osiguranju ulaganja u preradu i podršku mladim poljoprivrednicima.
Poljoprivreda, zajedno sa ribarstvom i šumarstvom, jedna je od naših najvažnijih grana i djelatnost koja je strateški hrvatski resurs, kazao je Plenković. Dodao je da sve države u svijetu vode posebnu brigu i računa o svojoj poljoprivredi, pa tako i Hrvatska, zbog osiguranja naše prehrambene sigurnosti, stabilnosti razvoja ruralnog prostora, upravljanja prirodnim bogatstvima i jačanja dugoročne otpornosti.
Stoga su ulaganja u poljoprivredu i hrvatsko selo ulaganja i u sigurnost, održivost i stabilnost cijele zemlje, zaključio je.
Porast poljoprivredne proizvodnje, prošle godine iznosila je 3,1 milijardu eura
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini iznosila je 3,1 milijardu eura, što je 41 posto više nego u prvoj godini mandata Vlade, istaknuo je premijer. Naveo je da u odnosu na 2023. imamo značajan porast, kod žitarica 3 posto, uljarica 18, povrća 12, voća više od 7, maslina više od 82 i duhana skoro 50 posto. To je rezultat ulaganja, ali i modernizacije proizvodnje, poručio je.
Naglasio je da ti podaci pokazuju snažan rast i otpornost poljoprivrednog sektora, za koji je kazao da je i ove godine doživio novi zamah te izrazio uvjerenje da će se statistički podaci i za ovu godinu pokazati povoljnima.
Programima pomoći 40 milijuna eura stočarima za kompenzaciju štete
Izrazio je zadovoljstvo i da je ostvaren napredak u području stočarstva, s obzirom na sve nedaće koje su zadesile to područje, od afričke svinjske kuge, bedrenice i bolesti plavog jezika. Sustav je reagirao stručno i utemeljeno, istaknuo je i dodao da je širenje bolesti zaustavljeno, proizvodnja stabilizirana, a biosigurnosni standardi podignuti.
Mjerama koje je Vlada poduzimala, posebnim programima pomoći, isplatili smo 40 milijuna eura za 3.000 korisnika i na taj način kompenzirali one kojima je šteta nastala, podsjetio je Plenković. Dodao je da je to potaknulo Vladu da dodatno jača mehanizme upravljanja rizicima u stočarstvu.
Klimatske promjene dodatno povećavaju te rizike. Kontinuirano smo izloženi sušama, tuči, poplavama, olujnim nevremenima koje više nisu iznimka, naglasio je premijer nastavivši da to znači da ulaganja u navodnjavanje, otpornu infrastrukturu i osiguranje proizvodnje u smislu poslovanja, nisu trošak, nego jamstvo i preduvjet sigurnosti hrvatske poljoprivrede.
Kada je riječ o modelima biosigurnosti, nadzoru bolesti i sustavima osiguranja, nakon ovakvih iskustava, bliže smo samom vrhu standarda koji postoje na razini Europske unije, rekao je kazavši da je uspostavljena dobra suradnja između proizvođača, struke, veterinarskih službi, lokalnih zajednica i institucija države.
Unaprijediti sustav potpora da budu poluga rasta i produktivnosti
Govoreći o samodostatnosti hrvatske poljoprivrede, kazao je da Hrvatska danas ima segmente u kojima smo visoko samodostatni, osobito žitarice i uljarice, a to nam daje stabilnu osnovu prehrambene sigurnosti. U nekim drugim sektorima, izdvojio je voće, povrće, mlijeko i dio mesne proizvodnje, moramo još dodatno ulagati kako bismo iskoristili sve potencijale koje su nam na raspolaganju.
Objasnio je da to ne znači da problem leži u nedostatku ulaganja, više u samoj strukturi proizvodnje i načinu kako usmjeravamo potpore. Ako želimo veću samodostatnost, moramo poticati razvoj proizvodnje s većom dodanom vrijednošću, snažniju preradu, modernizaciju i tržišnu orijentaciju, poručio je Plenković.
Cilj je unaprijediti sustav potpora tako da budu poluga rasta i produktivnosti, a ne samo mehanizam održanja postojećega stanja. Više ćemo usmjeravati sredstva prema inovacijama, digitalizaciji, modernim tehnologijama, uz jasne kriterije i mjerljive rezultate, najavio je.
Dodao je da je jednako važno da sustav potpora prati učinkovit nadzor i odgovornost kako bi povjerenje imali oni koji doista proizvode, ulažu i zapošljavaju.
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike EU vrijedan gotovo 3,8 milijardi eura
Plenković je nastavio da se sigurnost hrane dugoročno gradi količinom, ali i produktivnošću, kvalitetom i dodatnom vrijednošću. Istaknuo je da je Vladin prioritet dodatno povećati domaću proizvodnju za dostupnost zdrave i kvalitetne domaće hrane, po priuštivim cijenama, kao i stvoriti pretpostavke za veći izvoz.
Danas, bez obzira na brojne izazove kroz koje smo zajedno prošli proteklih godina, hrvatska poljoprivreda raste i jača, a to je rezultat sustavnih ulaganja i korištenja kombinacije nacionalnih i europskih sredstava, kazao je govoreći o konkurentnosti i kvaliteti života.
U središtu je Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije vrijedan gotovo 3,8 milijardi eura, istaknuo je Plenković i kazao da je u prve dvije godine provedbe isplaćeno više od milijardu i 300 milijuna eura, a ta sredstva već su pretvorena u nove farme, obnovljene nasade, modernu opremu, prerađivačke pogone i bolju infrastrukturu.
Hrvatska ima veći udio mladih poljoprivrednika nego je prosjek Europske unije
Generacijska obnova hrvatskog sela jedan je od naših najvećih uspjeha. Hrvatska ima veći udio mladih poljoprivrednika nego je prosjek Europske unije, rekao je Plenković i objasnio da mladi poljoprivrednici, oni koji imaju manje od 40 godina, čine 14 posto poljoprivrednika, a u Europskoj uniji taj je prosjek 11 posto. To znači da je sama grana još uvijek privlačna i održiva i kao djelatnost perspektivna, zaključio je.
Plenković je kazao da je jedan od važnih iskoraka stvaranje mreže logističko-distributivnih centara za voće i povrće, koji će nam donijeti više od 28.000 tona modernih skladišnih kapaciteta. Do sada su otvoreni centri u Križu i Osijeku, otvorit će se i u Požegi, Vinkovcima i Đurđevcu, a ukupna je vrijednost tih projekata više od 110 milijuna eura.
Time prvi put stvaramo uvjete da proizvođači planiraju proizvodnju dugoročno, smanjuju se gubitci i povećava njihova tržišna sigurnost, proizvod ostaje svjež, kao da je taj čas ubran i čeka najbolji trenutak da dođe na tržište, objasnio je Plenković.
Prerađivačka industrija bilježi stopu rasta od 3,3 posto
Jednako snažno podupiremo i prerađivačku industriju, kazao je, jer prerađeni proizvod daje dodanu vrijednost, više radnih mjesta i veću zaradu koja ostaje u ruralnoj zajednici.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u trećem kvartalu ove godine prerađivačka industrija bilježi stopu rasta od 3,3 posto, nastavio je premijer kazavši kako je cilj Vlade da se što veći dio vrijednosti stvori i zadrži u Hrvatskoj. Na tome ćemo nastaviti raditi unaprjeđenjem okvira razvoja poljoprivrede, zaključio je.
Hrvatska odgovorno upravlja ribljim fondom
Premijer je naglasio i da je Hrvatska prepoznata kao primjer odgovornog i znanstveno utemeljenog upravljanja ribljim fondom, uzevši za primjer slučaj plavoperajne tune koja je bila pred izumiranjem, a sada praktički bilježi potpuni oporavak.
„To jasno pokazuje da održivost i gospodarski razvoj mogu ići skupa, a da je akvakultura jedan od najdinamičnijih dijelova sektora“, kazao je.
Naveo je da je u posljednjih 10 godina vrijednost proizvodnje porasla za više od 160 posto, a ukupna proizvodnja ribe u Hrvatskoj je povećana za više od 110 posto.
Dodao je da je vrijednost sektora akvakulture danas 200 milijuna eura, što, ocijenio je, govori o znatnom gospodarskom, ali jednako tako i o izvoznom potencijalu.
Predsjednik Vlade je rekao da je kroz Program za ribarstvo i akvakulturu do 2027., vrijedan nešto manje od 400 milijuna eura, već ugovoreno nešto manje od 200 milijuna eura, a isplaćeno je 80 milijuna eura, uz nikad veća nacionalna ulaganja u sektor. Usporedno s time, dodao je, nastavljamo ulagati i u ribarsku infrastrukturu i flotu.
Naglasio je i da je u prethodnom i ovom aktualnom programskom razdoblju modernizirano više od 450 ribarskih plovila, a u ribarske luke i iskrcajna mjesta uloženo je više od 30 milijuna eura.
„Cilj je jasan: ribarstvo i akvakultura koji su održivi, konkurentni i snažno povezani s domaćom preradom, kako bi se ta dodana vrijednost zadržala u Hrvatskoj i osigurala dugoročna stabilnost obalnih, otočnih i kontinentalnih zajednica“, rekao je Plenković.
Naglasak na digitalnoj poljoprivredi
Kad je riječ o šumama, premijer je naglasio da su one jedan od najvećih prirodnih hrvatskih resursa i smatra ih ključnima za klimatsku otpornost naše zemlje.
„Stoga ulažemo u održivo gospodarenje, obnovu šumskih područja i modernizaciju drvoprerađivačke industrije, a time želimo povećati njezinu konkurentnost i vrijednost koju stvara“, poručio je Plenković.
Usporedno, rekao je, stavljamo naglasak i na digitalno poljoprivredu, dodavši da digitalni alati omogućuju preciznije upravljanje proizvodnjom, lakšu administraciju i bolje donošenje odluka, a njihov razvoj i primjena bit će sve važniji dio poljoprivredne politike.
Kazao je i da je Vlada svjesna izazova koje nose ulazni troškovi, volatilnost cijena i otkupna politika. Zato, dodao je, nastavljamo razvijati mjere koje jačaju pregovaračku poziciju proizvođača, potiču stvaranje proizvođačkih organizacija i osiguravaju veću tržišnu stabilnost.
„Cilj je jasan: hrvatski proizvođač treba imati fer cijenu, siguran otkup i uvjete koji će omogućiti dugoročnu održivost opstanka njegovoga gospodarstva“, poručio je premijer.
Europska sredstva neće presušiti
Podsjetio je da je nedavno u Hrvatskoj bio i povjerenik Europske komisije za ribarstvo i oceane Costas Kadis, s kojim se razgovaralo o pripremi novog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji će biti tema ovotjednog Europskog vijeća.
U tom kontekstu premijer je naglasio da u hrvatskom javnom prostoru postoje neki koji plasiraju jednu neistinu, koja se onda, kako je rekao, nekritički prenosi kao relevantna teza o tome kako će europski izvori financiranja presušiti.
„To govore neozbiljni ljudi, ali s vrlo jasnim političkim ciljem da poljuljaju sve one koji su dio tog sustava, a koji su prije svega korisnici, između ostalog, gotovo svi vi koji ste ovdje. Rekao bih da te neistine ne doživljavate ozbiljno, a da one koji to govore dovedete u pitanje“, ustvrdio je Plenković.
Prvo, pojasnio je, zato što je proračun koji je Europska komisija predložila u srpnju ove godine do sada najveći sedmogodišnji proračun ikada, naglasivši da je riječ o 2 bilijuna eura.
Ironično je ustvrdio da sa svojim skromnim desetogodišnjim premijerskim iskustvom i nebrojenim sastancima na kojima je sudjelovao u Bruxellesu sa sigurnošću može reći da će se nešto naći i za Hrvatsku.
Mi ćemo se, poručio je, izboriti, kao što smo se uvijek borili, za što veća sredstva za našu zemlju.
Kazao je i da transformirane okolnosti europskog proračuna moraju odgovoriti i na brojne izazove u kojima se svijet, ali i Europa nalaze. Dodao je da su stoga napravljene i određene modifikacije, ali na način da to na kraju ne završi na uštrb politikama koje su važne zemljama poput naše.
Naglasio je da je Hrvatska, kao najrecentnija članica Europske unije, jako dobro u praksi iskoristila politiku lovljenja koraka sa zemljama srednje i istočne Europe.
U pregovorima o europskom proračunu vodit ćemo računa o hrvatskoj poljoprivredi
Poručio je da će i u ovim pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru voditi računa o poljoprivrednoj, ali i kohezijskoj politici, kao i o svim drugim politikama koja će omogućiti velika ulaganja.
Kazao je i da je Hrvatska danas u plusu od 18 milijardi eura u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna, dodavši da će u idućoj financijskoj perspektivi naša zemlja u proračun Europske unije u prosjeku godišnje uplaćivati oko 1,5 milijardi eura.
Premijer je ovom prigodom posebno istaknuo uspješnu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekavši da ćemo danas uputiti zahtjev za isplatu osme rate, u vrijednosti od skoro 900 milijuna eura, kazavši da je Hrvatska prva i jedina država koja je prvih osam zahtjeva ispunila u stopostotnom iznosu. Dodao je da nas do kraja ovog mjeseca očekuje dodatnih 1,07 milijardi eura iz sedme rate.
Odlična suradnja s poljoprivrednim sektorom
Istaknuo je i da je Vlada ostvarila odličnu suradnju s poljoprivrednim sektorom u zadnjih deset godina, rekavši da će se s njima konzultirati i tijekom pregovora o europskom proračunu kako bi rezultati bili korisni i za hrvatsku poljoprivredu, ribarstvo, ali i cijeli sektor.
Nakon konferencije premijer Plenković obišao je izlagače poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
