Broj smrtnih slučajeva u cestovnom prometu u Europskoj uniji pao je prošle godine u odnosu na 2024. za tri posto, ali većina država članica, među njima i Hrvatska, još nije na putu ostvarenja cilja da se prepolovi broj poginulih i teško ozlijeđenih do 2030. godine.
Po preliminarnim podacima koje je u utorak objavila Komisija, prošle godine na europskim cestama život je izgubilo 19.400 osoba, tri posto manje u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na povećanje broja vozila i prijeđenih kilometara to je značajno postignuće, navodi Komisija.
Procjenjuje se da je na svaki smrtni slučaj pet osoba teško ozlijeđeno. To znači da oko 100.000 ljudi diljem EU svake godine zadobije teške ozljede u prometnim nesrećama.
Napredak u sigurnosti na cestama uvelike varira od zemlje do zemlje. Između 2024. i 2025. godine zabilježeni su značajni padovi u Estoniji (-38 posto) i Grčkoj (-22posto). Na temelju ovih preliminarnih, a ponekad i djelomičnih podataka, Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska trenutačno su na putu da ostvare cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva u prometu za 50 posto do 2030. godine.
U Hrvatskoj je broj smrtnih slučajeva povećan s 62 na milijun stanovnika 2024. godine na 67 prošle godine.
Unatoč ovom napretku, Rumunjska i dalje ima jednu od najviših stopa smrtnosti u EU (68 na milijun stanovnika), uz Bugarsku (71) i Hrvatsku (67). S druge strane, Švedska i Danska imale su najsigurnije ceste u 2025. godini, kao i prethodnih godina, s niskim stopama smrtnosti od 20 odnosno 23 smrtna slučaja na milijun stanovnika.
Dostupni podaci za 2024. godinu pokazuju da su ruralne ceste i dalje najopasnije, s 53 posto smrtnih slučajeva u cestovnom prometu, u usporedbi s 38 posto u urbanim područjima i 8 posto na autocestama.
U urbanim područjima, ranjivi sudionici u prometu (pješaci, biciklisti i korisnici motornih dvokotača i uređaja za osobnu mobilnost) predstavljaju 70 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva u prometu. Smrtni slučajevi u urbanim područjima događaju se u velikoj mjeri kada u nesreći sudjeluju automobili i kamioni.
Na europskim cestama puno više ginu muškarci (77 posto) od žena (23 posto). Sve veću zabrinutost izaziva podatak o nerazmjernom visokom udjelu mladih između 18 i 24 godine te osoba starijih od 65 koji gube život u prometnim nesrećama, posebice među pješacima i biciklistima.
Vozači i putnici u automobilima predstavljali su 44 posto svih smrtnih slučajeva, dok su korisnici motornih dvokotača (motocikli i mopedi) činili 21 posto, pješaci 18 posto, a biciklisti 9 posto. Iako uređaji za osobnu mobilnost čine samo 1 posto od ukupnog broja, broj smrtnih slučajeva koji uključuju takve uređaje (uglavnom električne skutere) značajno se povećao između 2021. i 2024. godine.
EU je 2018. godine postavio cilj da se broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda u prometu smanji za 50 posto do 2030. godine, a do 2050. da se svede na nulu.
Komisija je ove godine ocijenila da trenutačni tempo smanjenja broj smrtnih slučajeva nije dovoljan za postizanje zacrtanog cilja.