Deset Hrvata odlazi u Bruxelles dati krv za analizu na PFAS, sveprisutnu kancerogenu kemikaliju koja se nedovoljno mjeri i čija se upotreba mora dodatno ograničiti i na europskoj i na hrvatskoj razini, poručili su u petak u Zagrebu zastupnik u Europskom parlamentu Gordan Bosanac i saborska zastupnica Dušica Radojčić.

Tzv. vječne kemikalije, perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS), imaju vrlo široku primjenu, od kuhinjskih pomagala preko vodootporne civilne i vatrogasne odjeće do kozmetike, a onda se akumuliraju u okolišu, gdje se dugo razgrađuju i naposljetku završavaju u ljudskom organizmu.

O tim kemikalijama, koje prema dosadašnjim istraživanjima povećavaju rizik od raka unutarnjih organa, smanjuju otpornost na infekcije, negativno utječu na plodonost i razvoj djece, još nedostaju podaci iz krvi europske populacije, stoga Zeleni organiziraju ovu akciju.

Na put za Bruxelles idu građani iz Kaštijuna u Istri, Gospića, i Splitsko-dalmatinske županije. Poziv na testiranje ciljano bio upućen građanima koji žive u blizini legalnih i ilegalnih odlagališta otpada ili u blizini industrijskih postrojenja.

“Naša grupa Zeleni, mi mislimo da bi trebalo ići puno oštrije prema PFAS-u, da se ona prepozna kao kemikalija koja je jako štetna za okoliš i za ljude, i da se ide u smjeru zabrane”, rekao je na konferenciji za medije hrvatski zastupnik Gordan Bosanac (Možemo!) koji u EP-u djeluje u grupi Zelenih.

“Obično se testira PFAS u vodi, a mi idemo vidjeti koliko ga je u nama, u ljudima, koliko se on nataložio kroz sve ove godine”, navodi.

Novi onečišćivači

Proizvodi čija je dugostrajnost ojačana PFAS-om otporni su na vodu, masti i toplinu, zbog čega se teško razgrađuju, objašnjava Dušica Radojčić, predsjednica odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora.

“Kada to odbacimo na smetlišta koja nisu sanirana, oni se sporo razgrađuju, procjednim vodama dolaze u okoliš, dolaze u površinske i podzemne vode, tako se na kraju nađu i nama u vodi za piće, u tlu i u hrani koju konzumiramo”, objasnila je Radojčić.

U Hrvatskoj se voda još ne testira na te tvari, upozorava Radojčić.

“Znači, imamo neke nove kemikalije koje ulaze u proizvodnju, u industriju i za koje zapravo ne znamo, a koje imaju posljedice i na ekosustave na zdravlje ljudi”.

Stoga Radojčić urgira na građane da izbjegavaju korištenje proizvoda široke potrošnje koji sadrže te kemikalije, ali i na zakonodavce da oštrije kažnjavaju zagađivače.

Prepopustljive mjere

“Europska komisija već je učinila određene korake u borbi s ovim problemom, dosta zakonodavnih prijedloga koji već dolaze pred nas zastupnike”, govori Bosanac, “ali još uvijek je pristup takav da se ne želi u potpunosti ograničiti upotreba PFAS-a, nego se stavljaju nekakvi gabariti i daje se puno izuzeća”.

Radojčić je posebno istaknula da je potrebno puno strože kažnjavati zagađivače i da se mjere na snazi moraju zapravo i provoditi.

“Imamo Direktivu o kaznenim dijelima protiv okoliša. Ona je stupila na snagu 2024., s rokom implementacije u svibnju 2025. Taj rok je prekoračen, Hrvatska je još nije usvojila”, upozorava.

Direktiva donosi definicije novih kaznenih djela protiv prirode, veću odgovornosti za zagađivače, istaknula je, nadajući se da će ta direktiva što prije biti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo.”

Zastupnici ističu da je važno početi djelovati puno oštrije i čim prije, navodeći primjer azbesta koji je bio u širokoj upotrebi, a onda su trebala desetljeća da se dokaže njegova štetnost, a sad imamo velike troškove da bismo ga se riješili iz okoliša.

Izbacivanje PFAS-a ne znači propast industrije, rekao je Bosanac. “Jedan dio industrije već radi na načinima izbjegavanja PFAS-a – i u tome uspijevaju”, zaključio je europarlamentarac.

Na testiranje je pozvano ukupno sto sudionika iz osam zemalja diljem Europske unije. Njihova krv bit će uzeta u Bruxellesu, obrađena u Njemačkoj, a analizu će provesti Slobodno sveučilište u Amsterdamu, čiji se rezultati očekuju u rujnu.