Na nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega, kada Crkva slavi Pashu Gospodnju, najveći kršćanski blagdan, križevački vladika Milan Stipić služio je u katedrali Presvete Trojice u Križevcima Pashalnu jutrenju sa svečanim ulazom u katedralu i pjevanjem Pashalnog kanona sv. Ivana Damašćanskoga.
U 10 sati služio je Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, uz susluženje katedralnog župnika o. Mihajla Simunovića, eparhijskog kancelara o. Vladimira Simunovića, eparhijskog ekonoma o. Danijela Hranilovića, o. Andrija Savyaka i jerođakona o. Mladena Mikulića. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor Križevci.
U homiliji je vladika Stipić rekao: ”Bogočovjek Isus Krist pretrpio je križ i smrt radi nas i radi našeg spasenja. Cijelog sebe predao je za dragovoljnu žrtvu kako bi i nas učinio sličnima sebi i kako bismo po Njemu baštinili vječni život i Kraljevstvo nebesko. Čitav Njegov život bio je ispunjen skromnošću, poniznošću i darivanjem za bližnjega, a njegova smrt i uskrsnuće iz mrtvih su dar za čitavo čovječanstvo i za sve ljude, do posljednjega čovjeka, sve od postanka svijeta.
U svojoj najljućoj muci Krist svu svoju pažnju obraća na nebeskoga Oca, ne napuštajući ni u jednom trenutku trajnu molitvu, ali On svoju ljubav usmjerava i na ljude oko sebe i u trenutcima smrtne agonije daruje oproštenje raskajanom razbojniku. Nikada nitko u povijesti ljudskoga roda nije učinio toliku gestu ljubavi prema čovjeku. Unatoč osudi na Veliki petak, kada je čovječanstvo osudilo Boga na smrt i time ustalo protiv Boga, što nisu učinili niti pali anđeli, ipak samo tri dana kasnije Krist, oprostivši čovječanstvu taj, ali i sve ostale grijehe, uskrsnućem iz mrtvih daruje oproštenje i dar vječnoga života svima. Zbog toga nema veće radosti za čovjeka od Kristova uskrsnuća jer je to pobjeda nad svim našim grijesima, strahovima, nevoljama i bolestima, pa i nad samom ljudskom smrću“, rekao je vladika.
Osvrnuvši se na vrijeme pandemije koje živimo rekao je: ”Već godinu dana nalazimo se u okolnostima pandemije i zbog toga su se mnoge životne okolnosti promijenile, i u gospodarskom i u društvenom smislu. Nadolaze nam mnoge promjene i moguće krize i stoga smo u takvim okolnostima svi pozvani na solidarnost, brigu za siromašne, starije, bolesnike i sve koji su napušteni i osamljeni. U teškim trenucima manifestira se kršćanska vjera kroz ljubav prema bližnjemu i suosjećanje s onima koji su u potrebi. Crkva će biti majka ukoliko su njezini članovi istinska braća i sestre jedni prema drugima.
Zbog nastale društvene situacije mnogi ljudi pate od depresije i straha. Mnoge pogađa zatvorenost i manjak socijalnog života. Pozivam vas da vodite brigu jedni o drugima. Makar smo možda sada i više fizički izolirani jedni od drugih, ipak možemo naći načina kako ćemo međusobno biti u kontaktu i voditi brigu jedni o drugima. Iskoristimo ovu priliku prije svega kao poziv na pokajanje za naše grijehe, zatim i kao prigodu za obnovu međusobne ljubavi i bliskosti, kao prigodu za popravljanje naših obiteljskih odnosa i rasplamsavanje topline obiteljskog doma.
I, što je najvažnije, nemojmo se dati zarobiti u okove straha, osobito ne u okove straha od smrti i straha za egzistenciju. U svakoj borbi strah je najveći neprijatelj. Krist jer naša nada. On nam daje utjehu, On svojim evanđeljem ulijeva radost u naš život. Nebrojeno je puta u Evanđelju zapisana rečenica ”Ne bojte se!” Potrebno je učiniti sve kako bismo zaštitili život i zdravlje, i svoj i svojih bližnjih, ali nikada ne smijemo dopustiti da nas zarobi strah i da zato prihvatimo rješenja koja su nesigurna i mogu donijeti loše posljedice.”
U subotu uvečer vladika je služio Nadgrobno povečerje, a pashalno slavlje najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa zaključit će svečanom Pashalnom Večernjom na sam Uskrs navečer. Na službama je sudjelovao veliki broj vjernika kao i sestre bazilijanke, uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera. Uskrs je svečano proslavljen u svim grkokatoličkim župama u Hrvatskoj i Sloveniji.
ika.hr