Svake godine kada počne mjesec studeni mnogi se okreću adventu te Božiću i naravno asocijaciji bijelog Božića, poglavito u unutrašnjosti. Koliko je realno za očekivati bijeli Božić? Idemo malo pogledati kroz brojke odnosno statistiku.
Posljednje godine su nam vremenski donijele zaključke da je bijeli Božić više mit poput jednoroga, a česta je situacija da imamo baš oko Božića i južinu pa smo samim time uveli termin „Božićna južina“.
Da stvar bude apsurdnija, upravo oko Božića statistički je najtoplije razdoblje od cijelog prosinca.
Povijesni klimatološki podaci nisu naklonjeni bijelom Božiću. Tako primjerice u Zagrebu gdje se vode najduže mjerenja snježnog pokrivača, od 1894. godine ih je bilo samo 28.
Ugrubo, to bi značilo da je bijeli Božić u Zagrebu svake četvrte godine, a posljednji bijeli Božić u Zagrebačkoj županiji imali smo 2007. kada je na sami Badnjak snijeg padao od jutarnjih sati pa sve do večeri te je napadalo između 10 i 15 centimetara.
S druge strane , Gorskom Kotaru i Lici bijeli Božić je češći pa je tako tamo svake druge godine snijeg na tlu na sami Božić, a na Jadranu je padanje snijega u prosincu vrlo rijetka pojava koju imamo svakih pet godina što znači da je vrlo mala mogućnost da istu tu pojavu stanovnici obalnih krajeva vide baš na sami Božić.
Ako gledamo sinoptički što nam je potrebno da bismo imali bijeli Božić, frontalni je poremećaj s pripadajućom dolinom, a ono se često događa upravo oko Božića pa samim time imamo naziv Božićne ciklone.
S obzirom da zrak u cikloni struji u smjeru obrnuto od kazaljke na satu, to znači kada nam ciklona stiže, a to je u pravilu uvijek sa zapada, na svojoj prednjoj strani dovlači vlažan i topao zrak s juga. Zato, ako ciklona putuje sporo ili prije nje nemamo zalihu hladnoće, donijet će nam samu kišu, čemu svjedočimo posljednjih nekoliko godina.
Eto, statistika nije na našoj strani pa ako već moramo glumiti proročanstvo onda možemo kazati kako nas i ove godine ne očekuje bijeli Božić, no s druge strane, realne okvirne prognoze je moguće dati svega pet do sedam dana prije samog Božića i tek tada ćemo sa sigurnošću moći kazati hoće li nam ili ne Božić biti sličan onima koje imamo samo na tv ekranima, a to je bijeli.
Također, iz podataka s 32 klimatološke stanice u Hrvatskoj o prosječnim srednjim dnevnim temperaturama od početka mjeseca se vidi linearni pad sve do Božića, kada imamo nagli skok temperature, da bi netom nakon svršetka Božićnih blagdana imali ponovni pad temperature – rekao bih, tragikomično za sve željne bijelog Božića.