Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi pokušao je u ponedjeljak u Sarajevu uvjeriti političare u BiH da otklone sadašnje blokade u zemlji i omoguće napredak ka članstvu u Europskoj uniji, a oni su se nastavili uzajamno optuživati za političku krizu koja traje već mjesecima.
Varhelyi je u Sarajevu supredsjedao sastankom političkog foruma na visokoj razini zajedno s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
Taj forum zasjeda jednom godišnje od od 2022. a osnovan je kako bi se operativno dogovorili koraci koje BiH treba poduzeti radi približavanja članstvu u Europskoj uniji, s tim da su ovoga puta uz državne i entitetske dužnosnike sudjelovali i čelnici svih važnijih političkih stranaka.
Europski je povjerenik nakon toga novinarima kazao kako je Krišto uradila veliki posao predvodeći reformske napore te je hvalio reforme koje su omogućile BiH stjecanje kandidatskog statusa i zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU.
“Sada je potreban konkretni učinak cijele zemlje kako bi se prešlo na narednu fazu”, kazao je Varhelyi podsjećajući kako je jasan popis zadaća koje BiH treba obaviti a to su prije svega usvajanje zakona o sudovima, o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, o zaštiti osobnih podataka i o kontroli granice. Odgovornost za to, kako je istaknuo, je na cijeloj BiH ali i na svim ključnim političarima u njoj.
Krišto je pak tvrdila kako su u BiH svi “neupitno opredijeljeni” za europski put i provedbu reformi a kao ključni problem u funkcioniranju vladajuće većine označila je nametanje izmjena izbornog zakona što je izazvalo revolt kod političara iz redova bosanskih Srba.
“Mi moramo naći načina kako ćemo provoditi reforme”, kazala je Krišto najavivši kako će biti poveznicom među svima ne bi li se našla potrebna rješenja.
Europsko vijeće u ožujku je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora u BiH uz uvjet nastavka provedbe reformi no u toj zemlji odmah nakon toga uslijedilo je novo razdoblje blokada i zastoja što je onemogućilo i usvajanje plana potrebnog za povlačenje oko milijarde eura iz europskih fondova osiguranih kroz Plan rasta za zapadni Balkan.
Nakon nametanja tehničkih izmjena izbornog zakona za kojim je u ožujku posegnuo visoki predstavnik Christian Schmidt kako bi osigurao poštenije izbore stanje u BiH je dodatno zakompliciralo donošenje rezolucije na Općoj skupštini UN posvećene žrtvama genocida u Srebrenici. U obadva slučaja došlo je do sukoba među strankama s bošnjačkim i srpskim predznakom a postupak donošenja odluka u tijelima vlasti na državnoj razini potpuno je blokiran.
Od vlasti u BiH EU očekuje suradnja na uspostavi pregovaračkog okvira kao preduvjeta za održavanje međuvladine konferencije (IGC) do kraja godine odnosno u razdoblju mađarskog predsjedavanja Europskim vijećem čime bi se i formalno otvorio pregovarački proces, što se sada čini neostvarivim.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je kako je Varhelyi dokazao da EU ima ozbiljne namjere no unutarnji problemi u BiH stvaraju ogromne zapreke.
“Nude nam dosta šansi a s druge strane kompleksno političko uređenje provocira neke unutarnje nesuglasice”, kazao je novinarima.
Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik za većinu problema optužuje EU jer, po njegovom sudu, iz Bruxellesa stižu “previsoko postavljeni” reformski zahtjevi.
“Sve su to uvjeti koji su od ranije poznati ali to ne ide u BiH koja je u dubokoj krizi”, kazao je Dodik nakon sastanka s Varhelyijem uz zaključak kako će se stoga i sada teško ići dalje.