Novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa da svi liječnici obiteljske medicine mogu biti raspoređeni na rad u hitnoj pomoći i na bolničkom hitnom prijmu, a to se nikako ne sviđa liječnicima primarne zdravstvene zaštite, piše u utorak Večernji list.

Po novom prijedlogu zakona svi liječnici obiteljske medicine mogu biti raspoređeni na rad u hitnoj pomoći, na bolničkom hitnom prijmu (objedinjenom hitnom bolničkom prijmu – OHBP) odluči li tako neki od ravnatelja, bilo doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinu ili bolnice.

Većini obiteljskih liječnika to nije prihvatljivo.

“Kad radiš u hitnoj pomoći, treba stalno ići na posebne edukacije i vježbe. Rutina i grif ključni su u poslu, a mi bismo trebali nakon smjene u ordinaciji uskočiti na mjesto za koje nemamo potrebnu rutinu i grif”, kaže predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom) Nataša Ban Toskić.

Ni dr. Vikica Krolo ne smatra da je to dobra ideja. “Ne mislim da nam je mjesto na hitnoj, gdje su drugi protokoli, oprema i aparatura. Čemu onda specijalizacije iz hitne, zašto se utuklo toliko sredstava u njih ako treba uskakati?”, pita se i dodaje da to nije dobra odluka ni kad je riječ o sigurnosti pacijenata.

“Pa mi u kontekstu funkcionalne integracije govorimo da nešto treba spajati jer nije dobro da kirurg godišnje operira jedan slučaj, a sada se gura obiteljske doktore na hitnu iako su to različite specijalizacije. Zašto sve bolničke doktore ne obvežu na rad u hitnoj?”, govori dr. Vikica Krolo koja pretpostavlja da će se obveza rada u hitnoj ponajprije odnositi na ruralna područja i otoke, gdje nema hitne pomoći pa se ovime nastoji “zakrpati” rupa.

Obiteljski liječnici ističu da ništa od njihovih argumenata i prijedloga nije prihvaćeno, već im se jedino nagomilavaju nove obaveze.

“Mi smo kao struka pred slomom, kadrovski smo devastirani, a ovo će dodatno odbiti svakog mladog doktora od obiteljske medicine. Od 2200 ugovorenih liječničkih timova obiteljske medicine, njih 103 nema liječnika, dakle nositelja tima, već samo medicinsku sestru, a pacijente tih timova liječe doktori koji se izmjenjuju. Od preostalih 1100 liječnika, njih 190 starije je od 65 godina, a 650 ih je starije od 60 godina. Liječnici izvan većih gradova i na otocima godinama ne mogu naći zamjenu za godišnji odmor ili bolovanje”, kaže Nataša Ban Toskić.

Broj liječničkih timova u obiteljskoj medicini od 2000. godine naovamo pao je za sedamnaest posto, dodaje. Ništa se nije ulagalo u tu granu, a još se manje ulagalo u primarnu pedijatriju i ginekologiju. Istodobno je broj bolničkih liječnika narastao za pedeset posto, sa 6000 na 9000, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.