Kriza izazvana epidemijom korona virusa pogodila je sve dijelove Hrvatske, kako se sa njom nose općine, poglavito one manje i siromašnije, u razgovoru za Hinu otkriva predsjednik Hrvatske zajednice općina Martin Baričević, dugogodišnji načelnik općine Jasenice i saborski zastupnik.

Kako je Zajednica reagirala na krizu? Je li pripremila mjere kojima bi pomogla općinama i koje su to mjere?

U Hrvatskoj zajednici općina (HZO) već  duže vrijeme pratimo situaciju oko koronavirusa jer smo ga detektirali kao veliku opasnost, poglavito za starije žitelje. Kao što znate, unutar hrvatskih općina imamo velik broj žitelja treće životne dobi te smo ponajviše zabrinuti za njihovo zdravlje.  Tajništvo Zajednice je u stalnom kontaktu sa članicama i vodećim ljudima u općinama. Prikupljamo i sistematiziramo podatke, predstavljamo svojevrsnu koordinaciju. Pratimo razvoj situacije u realnom vremenu te reagiramo prema svim sastavnicama izvršne vlasti. Unutar općina traju pripreme, zasjedaju stožeri i provode se sve potrebne mjere predložene ili određene od strane nacionalne razine. Od lokalnih DVD-a, lovačkih i drugih udruženja stvaramo osnovicu za aktivno djelovanje, posebice ukoliko dođe do pogoršanja.  Naglasio bih i činjenicu kako mnogi naši načelnici i načelnice imaju iskustvo iz Domovinskog rata, što svakako pomaže u ovim trenucima. Općine su stavile svoje kapacitete na raspolaganje, što se posebno odnosi na pomoć starijoj i bolesnoj populaciji. Zajedno s raznim službama organiziramo dostavu hrane, lijekova primjenjujući sve potrebne mjere zaštite. Posao načelnika, odnosno načelnice je da bude na dispoziciji 24 sata. Što se tiče pojedinaca, pa i obitelji koje se nalaze u samoizolaciji, u općinama pratimo situaciju te surađujemo sa svim sastavnicama Ministarstva unutarnjih poslova. Ovo je vrijeme da svi mi zajedno budemo maksimalno odgovorni te da slušamo upute nadležnih tijela.

Jeste li već radili neke izračune kako će se ta kriza odraziti na općinske proračune i koje općine će posebno pogoditi?

Prerano je govoriti o egzaktnim brojkama. Kriza će se svakako reflektirati i na općinske proračune. Posebno će biti pogođene općine unutar kojih imamo razne poduzetničke zone, obrte, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i sl. Posljedica će svakako biti, a sve ovisi o trajanju ove situacije, ukoliko ona potraje,  možemo očekivati rebalanse proračuna, kao i izravne intervencije države. Udar na lokalne proračune u ovoj situaciji je nešto na što moramo nažalost računati. Upravo stoga mi u Hrvatskoj zajednici općina stalno proklamiramo nužnost financijske decentralizacije, što bi dodatno pomoglo općinama da budu samoodržive. To je naš cilj od kojeg ne odustajemo.

Hoće li i na koji način mjere koje je Vlada predložila pomoći općinama?

Vlada je reagirala brzo, donošenje 63 mjere za spas gospodarstva, čiji se ukupni efekt procjenjuje na 30 milijardi kuna, može biti prvi korak u nošenju s ovom kriznom situacijom. Posebno bih naglasio kako podržavamo odgodu, odnosno moratorij na kredite tvrtki, poduzetnika te naravno građana. Kalkulacije idu prema računici kako bi trošak ove mjere mogao biti oko 17 milijardi kuna.  Naravno, ima i onih koji kritiziraju ovakve mjere. Što se tiče nas u Hrvatskoj zajednici općina mi pozdravljamo Vladine mjere te držimo kako je potrebno i dalje prilagođavati se ovoj situaciji.

Koliko će im pomoći što je općinama i gradovima ukinuto striktno ograničenje namjenskog korištenja komunalne naknade i doprinosa pa će ta sredstva moći usmjeriti za poduzetništvo, zdravstvo, socijalu, vatrogastvo i druge sektore?

Pozdravljamo odluku prema kojoj se dozvoljava dodatna financijska fleksibilnost. To je dobro rješenje koje će općinama svakako pomoći u kontekstu redistribucije sredstava. Samim time se otvara prostor za preusmjeravanje sredstava za npr. poduzetništvo, školstvo, zdravstvo, vatrogastvo i sl. Mi u HZO smo protiv bilo kakvog ograničavanja te pozdravljamo ovakvo rješenje. Davanje veće financijske autonomije predstavlja veliki pomak i  zahvalni smo što ova Vlada na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem ima razumijevanja za naše interese.

Na koji način i koliko često Zajednica komunicira sa svojih 300-tinjak članica? Možete li navesti pozitivne primjere s kojima ste se u toj komunikaciji susreli?

U ovom trenutku HZO u svom članstvu ima 329 općina što predstavlja 80 posto svih općina u Hrvatskoj. Članstvo je na dobrovoljnoj bazi, a okupljamo sve političke opcije. Sve nas okuplja zajednički interes, a to je poboljšanje i unaprjeđenje života u ruralnim sredinama gdje obitava 48 posto stanovništva. S članicama smo u konstantnom kontaktu, provodimo savjetovanja, edukacije, koordiniramo zajedničke nastupe pred državnim tijelima, redovito održavamo okrugle stolove, konferencije, razna predstavljanja. Sudjelujemo i na mnogim projektima. Naša komunikacija je uvijek dvosmjerna. Važna nam je povratna informacija od naših članica. Aktivni smo i na društvenim mrežama i ostalim komunikacijskim platformama. Prije svega mi smo interesna organizacija koja štiti i promiče razvoj i samoodrživ koncept općina. Naš cilj je da dodatno ojačamo i osnažimo položaj hrvatskih općina.

(Hina)