Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je u srijedu da će uskoro predstaviti Nacionalni plan stambene politike, strategiju s brojnim mjerama kojima će stan u Hrvatskoj postati jeftiniji, a najamnina priuštivija.

“Strategiju ćemo vrlo brzo predstaviti, brojne su mjere kojima ćemo dohvatiti tri glavna cilja – priuštivo i održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja”, kazao je ministar Bačić odgovarajući na pitanje kolege Ivana Radića (HDZ) tijekom ‘aktualca’ u Hrvatskom saboru.

Jedna od mjera kojom se želi postići ova tri cilja bit će i porez na nekretnine, rekao je ministar, s čijim se nazivom baš i ne slaže.

“Možda taj naziv nije najbolji, možda bi porez na stambene nekretnine koje nisu u funkciji stanovanja bio bolji jer nam je to i cilj – da gotovo 40 posto, 958.000 stambenih jedinica, oporezujemo kako bi ih digli na tržište”, rekao je.

Druga je mjera donošenje Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se, rekao je, otežati da se u stambenim jedinicama vodi kratkoročni najam u funkciji turizma.

“Želimo vratiti jednu mjeru, koja je dobra, kad mlada obitelj kupi stan, da joj država vrati porez na promet nekretnina, to će biti ograničeno kvadraturom i vrijednošću stana. Idemo i na redefinirani model poticajne stanogradnje, a tu su brojne druge mjere, neke se još usuglašavaju”, dodao je.

Bačić je uvjeren da će stambenom strategijom postići da stan u Hrvatskoj bude jeftiniji, a najamnina priuštivija.

Anušić: Do kraja godine ugovor sa SAD-om oko isporuke raketnog sustava

Govoreći o jačanju obrambenih snaga, ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić istaknuo je da je upravo ova Vlada počela od 2016. s tim procesom te da je za 122 posto povećan proračun Oružanih snaga. “Isporučeno nam je prvih šest borbenih zrakoplova Rafalea, u fazi smo nabavke Black Hawkova, reparacije borbenih vozila Bradley, u procesu smo nabavke haubice Caesar 155 mm, u dogovorima smo oko opremanja Oružanih snaga i modernim zapadnim tenkovima”, rekao je.

Pregovara se i o nabavci mobilnog, samohodnog raketnog sustava Himars te će ugovor sa SAD-om biti potpisan do kraja ove godine, najavio je. “To je sustav koji je ekstra moderan, učinkovit, ima veliku i razornu moć. Cijena je bila okvirno 390 milijuna dolara, a dogovorena cijena za isporuku osam sustava je 287 milijuna dolara. Očekujemo vrlo brzo isporuku. Sigurnosna arhitektura je danas narušena i jedino rješenje je biti spreman na zaštitu svoje granice i svoga naroda”, kazao je ministar.

Polović (Možemo) premijeru: Osjećate li odgovornost za raspad društvenih i ustavnih vrijednosti?

Žustra rasprava razvila se između zastupnika Možemo! i HDZ-a nakon što je Draženka Polović (Možemo!) otvorila temu radikalizacije društva, a koju vidi kao posljedicu koaliranja s Domovinskim pokretom. Navodeći kao primjere toga “iskazivanje šovinizma prema manjinskim skupinama, napade na strane radnike, cenzure izložbi po nacionalnoj osnovi, zadiranja u autonomiju Sveučilišta, sve veći broj femicida, razvijanje zastava zločinaca, predsjedničkog kandidata HDZ-a koji pjeva ustaške pjesmuljke…”, pitala je premijera Andreja Plenkovića osjeća li se odgovornim za raspad društvenih i ustavnih vrijednosti.

“Jesam ja isključiv? Nađite mi jednu rečenicu isključivosti, moju ili nekog iz HDZ-a. To što ste vi sad nabrojali, pripisali ste nama, a ove o čemu govorite su govorili i radili vaši kolege iz oporbe, oni nisu s nama u koaliciji”, poručio je premijer.

“Je li vama doista normalno da policija pod vašom kontrolom traži dozvolu za rad od amaterskog zbora povodom obljetnice borbe protiv fašizma? To je bez presedana. Kuda smo to došli kada vaš kandidat za predsjednika pjeva o Juri i Bobanu, a gradonačelnik Dubrovnika pozdravlja sa ‘Za dom spremni'”, dodala je zastupnica.

Uključio se i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. “Bilo bi vjerodostojnije da ste se malo osvrnuli na drugi totalitarizam, koji se isto slavi od određenih ljudi, pa bih možda u jednom dijelu ovo mogao i podržati, no vrlo ste jednostrani. Demokratska smo država i ne možemo tolerirati niti jedan oblik totalitarnog i zločinačkog poretka”, rekao je.

Urša Raukar Gamulin (Možemo!) uzvratila je da je, prema Ustavu, “današnja RH osnovana na temeljima i antifašizma u Drugom svjetskom ratu”, a Jandroković dodao kako je antifašizam “stečevina koju poštujemo svi”, ali “komunizam, Jugoslavija, totalitarizam, nedemokracija, ubijanje političkih protivnika, medijskih sloboda, to nikad u Hrvatskom saboru nećemo tolerirati”.

“Kada ćete imati dovoljno snage pa osuditi i jedno i drugo, kao što osuđujemo mi, onda ću vas podržati. Ja ne govorim “Za dom spremni”, a vi sudjelujete u manifestacijama gdje se vijori jugoslavenska zastava sa zvijezdom petokrakom”, poručio je.

I dok je Jandroković tvrdio da HDZ-ovi zastupnici ne pozdravljaju pozdravom “Za dom spremni”, zastupnici Možemo! ukazivali su mu na njihovog Matu Frankovića.

Plenković: Selak Raspudić glumi desnu kandidatkinju da bi manje ljudi glasalo za HDZ

Hrvoja Zekanovića (HDS) zanimali su komentari premijera na niz političkih aktualnosti i aktera – od predsjednika Republike Zorana Milanovića, predsjedničke kandidatkinje i nezavisne zastupnice Marije Selak Raspudić koju je ocijenio samo kao “kandidata partnera Milanovića s ciljem uzimanja desnih glasova”, do izbora u SDP-u i stanja u Mostu.

“Što se tiče kršitelja Ustava, nisu umirovljenici zaboravili njegovu politiku koja je, kad je riječ o mirovinama, ili stagnirala ili je bila manja. Što se tiče Selak Raspudić, to je svima jasno, glumiti neku desnu kandidatkinju ne bi li manje ljudi glasalo za HDZ, već smo to vidjeli prije pet godina, siguran sam da će to i birači vidjeti”, rekao je Plenković,.

Osvrćući se na unutarstranačke izbore u SDP-u podsjetio je da će to biti četvrti predsjednik te oporbene stranke za vrijeme njegova trećeg mandata na čelu Vlade. “A Most, oni bi s bilo kim, samo kako bi se maknuli od sindroma 2017,. kada su ispali nelojalni partneri, i osvetili HDZ-u, to je jedina misija”, dodao je.

Potpredsjednik Vade i ministar branitelja Tomo Medved naveo je da Hrvatska 33 godine od Domovinskog rata i dalje traga za još 1792 nestale osobe. Podsjetio je da je posljednjih osam godina pronađeno 39 pojedinačnih i pet masovnih grobnica, a ekshumirano je najmanje 190 posmrtnih ostataka.