Ministar graditeljstva Branko Bačić rekao je u povodu pete obljetnice zagrebačkog potresa kako je na obnovu privatne i javne imovine utrošeno 2,04 milijardi eura, a dinamiku obnove ocijenio je zadovoljavajućom, istaknuvši da su obnovljene zgrade kvalitetnije nego što su bile prije.

Bačić se u subotu prisjetio dana prije pet godina, kada je u ranim, jutarnjim satima potres magnitude 5,5 prema Richteru napravio ogromnu štetu na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, ali i odnio život djevojčice Anamarije Carević.

Govoreći o dinamici obnove, rekao je kako se do sada vjerojatno moglo učiniti više toga, ali i brže, no pri tome je također podsjetio kako je iste godine, još snažniji petrinjski potres napravio kumulativne štete na ovome području.

“Mislim da tu možemo imati neku mjeru, nikad ne biti do kraja zadovoljni, ali ja mislim da s obzirom na način kako smo mi pristupili obnovi, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, ovakva dinamika i obuhvat obnove, je otprilike zadovoljavajuća”, ocijenio je Bačić na konferenciji za medije u cjelovito obnovljenoj zgradi Ministarstva graditeljstva i državne imovine u Dežmanovoj 10, gdje je bila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen.

Konstrukcijska obnova usporila proces obnove

Naveo je kako je u početku bilo “porođajnih muka” oko kreiranja i mijenjanja zakona, uređivanja okvira same obnove, ali da će na kraju svega ostati svjedočenje da zgrade koje obnavljaju nisu onakve kakve su zatečene u trenutku potresa, već bolje i kvalitetnije, održivije te mehanički otpornije i stabilnije.

“Konstrukcijska obnova je na određeni način i usporila proces obnove. Da smo se mi na početku kao Vlada odlučili na obnovu povrata u prijašnje stanje, danas bismo sigurno svjedočili puno većem broju objekata “, istaknuo je Bačić, naglasivši da su se s pravom odlučili na složeniji postupak.

Naveo je kako je ukupno na poslijepotresnu obnovu privatne i javne imovine utrošeno 3,53 milijardi eura, europskih i nacionalnih sredstava, od čega se na zagrebački potres odnosi 2,04 milijardi eura.

Na području zagrebačkog potresa obnova je u potpunosti završila na 3814 lokacija od kojih se 3401 lokacija odnosi na privatne zgrade i kuće koje uključuju 35.747 stambenih jedinica, a izgrađeno je i 38 zamjenskih obiteljskih kuća.

Danas na polovici obnove

Bačić je poručio kako smo danas na polovici obnove te očekuje da će se sve zamjenske obiteljske kuće dovršiti do kraja lipnja 2027. godine, a cjelokupni proces obnove, prije svega stambenih zgrada i blokova u Donjem gradu do kraja ovoga desetljeća.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je najveći broj šteta nastao na zgradama kulturne baštine jer su one bile najneotpornije na potres, posebno na području zagrebačkog potresa te je zato i najveći broj obnova išao putem Ministarstva kulture.

“Upravo brza i stručna reakcija svih službi u mjesecima nakon potresa omogućile su nam tako brzu i kvalitetnu obnovu u godinama koje su slijedile”, navela je.

Preko Ministarstva kulture provodi se više od 500 projekata obnove 

Preko Ministarstva za područje zagrebačkog i petrinjskog potresa, odnosno u osam županija, provodi se više od 500 projekata obnove, dok se samo u Zagrebu radi o 130 objekata koji su zapravo najvrjedniji i najkompleksniji jer je riječ o povijesnim zgradama.

“Mi smo u vrlo kratkom roku uspjeli provesti apsolutno sve procedure koje su neophodne da bi se zgrade kulturne baštine obnovile, da ne izgube ništa od svojih spomeničkih svojstava, a da budu unaprijeđene u smislu protupotresne sigurnosti i, naravno što nam je bio dodatni zahtjev, da se osigura energetska obnova”, istaknula je Obuljen Koržinek.

Ministar je prije konferencije za medije obišao tri obitelji u Čučerju i Markuševcu kojima su izgrađene zamjenske obiteljske kuće, a potom s ministricom sudjeluje na Danu otvorenih vrata cjelovito obnovljenih zgrada javne namjene u sklopu kojeg je građanima svoja vrata otvorilo 29 cjelovito obnovljenih zgrada, među kojima su Hrvatski prirodoslovni muzej, Kompleks skladišta i radionica HNK  i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.