Arhitektonska zajednica Hrvatske upozorila je u ponedjeljak Vladu „na nesagledive posljedice provedbe nedovoljno kvalitetnog Zakona o prostornom uređenju“ i zatražila provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja kao „nužna preduvjeta održive budućnosti“.
Odredbama Zakona u bitnome se ograničava implementacija arhitektonsko-urbanističkih natječaja, čime je Hrvatska uskratila temeljene strukovne alate i ustavom priznata prava jedinica lokalne samouprave na osiguranje kvalitete izgrađenog okoliša, a samim time i kvalitete života svih građana, kaže se u pismu upućenom premijeru.
Nedavnom Uputom koju je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dodatno je sužen opseg primjene arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Hrvatskoj. Ovime se izravno utječe na kvalitetu budućih investicija, a samim time i na kvalitetu izgrađenog prostora i vrsnoću arhitekture.
Oslanjajući se na vrijednosti europskog civilizacijskog kruga i pozitivnih praksi država članica EU-a, odredbama prostornih planova potrebno je omogućiti provedbu javnih natječaja u područjima posebnog interesa za jedinice lokalne i regionalne samouprave, a koje predstavljaju ključne točke za razvoj naselja, gradova i općina, kaže se.
“Osim toga, zagovaramo uvođenje dodatnih odredbi osiguranja kvalitete izgrađenog prostora u sve zakonodavne okvire Republike Hrvatske.”
Arhitekti traže uvođenje obveze provedbe javnih projektnih natječaja za odabir najkvalitetnijeg rješenja umjesto odabira kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude, za sve javne investicije iznad europskih pragova Direktive EU-a o javnoj nabavi kroz izmjenu Zakona o javnoj nabavi, kako su to uredile razvijene države članice EU-a.
Neusklađenost današnjeg zakonodavnog okvira Republike Hrvatske s međunarodno priznatim načelima te europskim deklaracijama i pokretima, predstavlja ugrozu temeljnih ustavnih načela očuvanja i održivog upravljanja hrvatskim prostorom, zaključuje se.