APSURD Pšenica odlično rodila, ali ne vrijedi ništa: ‘Domaći poljoprivrednici ne razumiju da cijenom upravlja tržište’

Ovogodišnja žetva pšenice je završila. Dobro je rodila, prinosi su veliki, ali je kvaliteta loša pa će Hrvatska ipak morati uvesti određene količine žita, takozvanog poboljšivača (durum pšenice) kako bi pekarska industrija mogla proizvoditi kvalitetan kruh i peciva, piše Slobodna dalmacija.

Analize pokazuju kako se od proizvedenih minimalno 950.000 tona, samo deset posto količina odnosi na prvu i premium klasu pšenice, dvadeset posto je druga klasa, a na treću klasu otpada najveća količina ili četrdeset posto proizvodnje. Sve ostalo – gotovo trideset posto, je četvrta klasa, odnosno pšenica koja nije za ljudsku prehranu, nego se koristi za stočnu hranu.

Ovakva kvalitativna struktura uroda, mjerena udjelom proteina u pšenici, izuzetno je loša jer prerađivači pšenice i proizvođači brašna, odnosno pekarska i konditorska industrija, zbog korištenja sve sofisticiranije tehnologije u proizvodnji, postavljaju sve složenije zahtjeve na kvalitetu sirovine, budući da im samo to omogućuje kontinuiranu i nesmetanu proizvodnju visoko kvalitetnih proizvoda, procjenjuju stručnjaci konzultantske tvrtke “Smarter”, specijalizirane za poljoprivredno-prehrambenu industriju.

 

Tako će pekari morati uvesti gotovo 100.000 tona pšenice, takozvanog poboljšivača po znatno većim cijenama od onih koje se plaćaju za domaću pšenicu prve klase.

Računa se da će prosjek sadržaja proteina u pšenici iz roda 2020. godine biti 11,7, a izvozna tržišta su takvu pšenicu spremna platiti daleko jeftinije od cijene prve klase. To što Hrvatska ima viškove od oko 600.000 tona, koje mora izvesti, a nisu u rangu prve kvalitete, osnovni je uzrok zbog čega je cijena pšenice u Hrvatskoj ove godine nešto ispod prošlogodišnjih.

– Domaći poljoprivrednici ne razumiju da na globalnom tržištu, a poglavito europskom, budući da smo kao zemlja uglavnom orijentirani na izvoz u susjednu Italiju, cijenom ne upravlja država niti politika, ali ni otkupljivači, već tržište, burze, odnosno stanje ponude i potražnje – naglašavaju u “Smarteru”.

Iako je pšenica dobro rodila, proizvođači nisu ni približno zadovoljni otkupnom cijenom. Ističu da je cijena ispod jedne kune za kilogram pa ne mogu pokriti uložene troškove proizvodnje, a o zaradi nema ni govora.

Otkupnu cijenu ispod troškova proizvodnje smatramo nepoštenom trgovačkom praksom i ucjenom otkupljivača
Otkupna cijena pšenice od 0,9 kuna smatramo sramotnom jer proizvođače vodi u gubitak. Uspoređujući Kalkulacije proizvodnje za pšenicu koje je izdala Savjetodavna služba, minimalna cijena otkupa kojom se izračunavao prihod iznosila je 1 kunu po kilogramu. Sve kalkulacije ispod te cijene donose gubitak proizvođaču.

– Pšenica nikada nije bila jeftinija kao ove godine. Ulazni troškovi i repromaterijal rastu, a cijena pšenice pada. I naši proizvođači bi mogli sijati durum pšenicu (poboljšivač), ali do sada nije bilo potrebe za tim jer se siju kvalitetne sorte – ističe Antun Laslo, proizvođač pšenice i predsjednik udruge “Život”.