Pisac Luka Bekavac jedan je od najistaknutijih novih predstavnika suvremene hrvatske književnosti, koji vještim balansiranjem među žanrovima i pažljivim stapanjem tema iz različitih područja svojih interesa gradi začudan i uvjerljiv svijet na rubu trilera, mystery romana i horora, čije radnje smješta u pust i devastiran krajolik Slavonije i Baranje.

Bekavac je dosad napisao dva vrlo zapažena romana – “Drenje” (2011.), koji je bio nominiran za niz književnih nagrada u susjednim državama, i “Viljevo” (2013.), za koji je upravo dobio nagradu Europske unije za književnost (EUPL) kao jedan od dvanaestero europskih pisaca ocijenjenih najboljim novim književnim glasovima i najvećim europskim književnim nadama.

Roman “Viljevo” Bekavcu je 2014. donio i Nagradu Janko Polić Kamov Hrvatskog društva pisaca (HDP), te Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za književnost.

Uspjeh toga, kao i prethodnoga romana kod kritike, struke i čitatelja bio je povodom za razgovor s autorom koji su na književnoj večeri u utorak u Velvet caffeu u Zagrebu vodili glavni urednik njegova izdavača Frakture Seid Serdarević i urednik Bekavčevih romana, književnik Roman Simić Bodrožić.

Simić Bodrožić je istaknuo kako je riječ o romanima koji predstavljaju ambiciozan projekt u kojemu autor “apsolutno čitavo vrijeme zna kamo smjera”.

“Bekavac je pritom vrlo promišljen autor, jer romani su nastajali paralelno, a ipak, upravo ono što je u prvom romanu kritika ocijenila uspješnim, u drugome Bekavac izbjegava, te odlazi u potpuno drugom smjeru i mijenja ritam”, napomenuo je.

Dok je “Drenje” pisano konvencionalno, uz relativno linearno pripovijedanje iz pseudo-pripovjedačke perspektive, “Viljevo” je koncipirano kao potpuno drugačiji tekst, kojemu je uklonjena sintaksa i stilizacija na koje se Bekavac pozivao u prethodnom romanu, uz tri različita tipa pisanja unutar jedne knjige.

Bekavac je istaknuo da su romani – a tu ulazi i treći, “Policijski sat”, koji će biti objavljen u rujnu također u nakadi Frakture – dio istog ciklusa.

“Međusobno su povezani na različite načine a čine relativno homogeni tematski pejzaž koji se tiče Osijeka i Slavonije izmaštane konstrukcije”, pojasnio je.

U njima autor stvara tematske spone, stalno razrađuje jedan te isti fikcionalni svijet, provodi iste likove kroz različite knjige, ali stilski, kompozicijski i konceptualno na drugačiji način.

“No, niti jedan tekst nije pisan da bi završio drugime – meni je naprosto atraktivna pozicija mogućnosti beskonačnog ulančavanja”, naglasio je autor.

Jedna je od tema svih knjiga, a pogotovo prve i treće, Domovinski rat, “a sve funkcionira kao konačni metafizički obzor ovog svijeta”.

Roman “Policijski sat” više-manje je dovršen prije gotovo tri godine a bavi se razdobljem početka 90-tih godina prošloga stoljeća. “Jedna od velikih stvari u tom romanu bilo je ‘iskopavanje’ iz potpuno zapečaćenih dijelova sjećanja, novina, video snimki itd., stvari koje su se doista događale”, kazao je autor.

“Pisan je kao knjiga malo ‘bolesne’ nostalgije za totalno mrtvim vremenom koje je zapravo bilo grozno, kao pokušaj da se priča o tome vremenu, ali ne iz perspektive aktualnosti, već iz jedne male, partikularne, potpuno bezinteresne perspektive”, kazao je.

Bekavac ima specifičan, planski i promišljeni pristup pisanju, koje vidi kao “polagano sedimentiranje ideja, slika, rečenica, fragmenata, kompozicijskih obrisa”, koje skuplja godinama i slaže postupno poput slagalice, sve dok ne dobije konačan oblik priče, koju potom “popunjava”.

“Riječ je o ubacivanju svih mogućih materijala koji mi se sviđaju u spisateljski proces, ali bez jasne predodžbe o tome kako bi to na kraju trebalo zapravo izgledati”, pojasnio je pisac.

Naslovi romana nisu izabrani slučajno, već “zbog toga kako su ta imena meni zvučala”, a svi imaju “ton hororca”, dodao je.

Pisac je još otkrio da je u pregovorima oko eventualne filmske ekranizacije “Drenja”.

Osvrnuo se i na Europsku nagradu za književnost, koju mu je 23. lipnja u Bruxellesu uručio povjerenik Europske komisije za kulturu Tibor Navracsics na posebnoj svečanosti kojoj je nazočio i hrvatski ministar kulture Berislav Šipuš.

“Dobiti tu nagradu nije bila glatka i samorazumljiva stvar, niti se radilo o logičnom i očekivanom izboru za taj profil nagrade”, napomenuo je.

(Hina)

fah