Gost Animafesta, Giannalberto Bendazzi, istaknuti filmski povjesničar i teoretičar animacije, predstavio je u srijedu svoj, kako ga naziva, životni projekt – knjigu “Animation: A World History”, koja u tri sveska na gotovo 1500 stranica donosi dosad najopsežniju povijest svjetske animacije.

“Dobio sam jedinstvenu priliku za pisanje te knjige i zato sam želio dobiti informacije ‘iznutra’, od ljudi koji se bave animacijom. Morate biti dio plemena, svjedok onoga što se događa, inače ćete napraviti običnu znanstvenu knjigu”, rekao je Bendazzi na promociji u Medijateci Francuskog instituta.

Bendazzi kaže kako je malo pomalo postao ‘dio plemena’ animacijske scene i na kraju su mu animatori počeli otkrivati i neke tajne.

Objasnio je kako je u pisanju pokušao imitirati slikara i prvog povjesničara umjetnosti Giorgia Vasarija koji je bio blizak s mnogim umjetnicima svog doba o kojima je pisao. “Možda je neka znanstvena knjiga o umjetnicima bolje organizirana, ali informacije koje dobijete iz Vasarijevih djela puno su životnije”, napomenuo je.

U svojoj povijesti animacije Bendazzi nadilazi temu Disneya i čitatelju nudi uvid u rusku, afričku i latinskoameričku animaciju te druga često zanemarivana područja, u čemu je bio vrlo temeljit.

“Trudio sam se obuhvatiti što više zemalja. Nisam ni znao da postoji država Sveta Lucija, ali tamo sam pronašao jednog animatora”, rekao je.

Nova knjiga nastavlja se na njegovo dosad najpoznatije djelo “Cartoons: 100 Years of Cinema Animation”, a na pisanje ga je potaknula ideja da animacija kao umjetnička forma zaslužuje svoje mjesto u znanosti.

Dio knjige posvećen je i Zagrebačkoj školi crtanog fima koju Bendazzi ocjenjuje “jednim od najvažnijih poglavlja autorske animacije 20. stoljeća”.

Po njegovim riječima, pisanje o povijesti bilo je izazov, osobito zato što, smatra, ne postoji objektivno u povijesti. “Svaka je povijest naracija, a svaki je pripovjedač drugačiji”, istaknuo je.

“Kada iznesem svoj stav moram se ponašati dosljedno da biste vjerovali mojim riječima. Imao sam sreće da tijekom četrdeset godina koliko sam u animaciji nisam bio umiješan u svađe oko ideologija ili moći, nitko mi nikada nije rekao da lažem, ali sam promicao kvalitetu”, ustvrdio je.

Kaže kako mu je bilo najteže napisati treći dio knjige, s ozbirom da još nema dovršetka pojedinih razdoblja. “Pomislio sam kako ne mogu napisati povijest dok se ona događa”, dodao je.

Kaže da će se, što se njega tiče, zaustaviti na tri sveska knjige na kojima je intenzivno radio proteklih šest godina, a na pitanje što bi dalje trebalo napraviti na temu povijesti animacije odgovara kako bi se moglo napraviti štošta, ali “neka to bude netko drugi”.

Bendazzi je na ovogodišnjem Animafestu održao predavanje o odnosu Oscara i Zagrebačke škole animiranog filma, a na samom otvorenju festivala primio je ovogodišnju nagradu ASIFA-e za izniman doprinos umjetnosti animacije.

(Hina)

fah