Animafest: Legendarni Ralph Bakshi zagrebačkoj publici predstavio svoj rad

10. lipnja 2021. Autor: prigorski.hr Kultura & Turizam Animafest: Legendarni Ralph Bakshi zagrebačkoj publici predstavio svoj rad


Ralph Bakshi, ovogodišnji dobitnik Animafestove Nagrade za životno djelo, otkrio je u razgovoru pred zagrebačkom publikom kako i u osamdesetim godinama života nije odustao od ideala zbog kojih se davno počeo baviti animacijom.

Kako taj 82-godišnji redatelj, animator i producent nije mogao doći na Animafest, putem videoveze je razgovarao s umjetničkim direktorom festivala, Danielom Šuljićem i publikom, podsjetivši na trenutke iz profesionalnog, ali i privatnog života koji su ga doveli do današnjeg, kultnog statusa.

Još u filmovima koje je napravio prije pedesetak godina taj “Disney animacije za odrasle” nije izbjegavao prikazivati nasilje, seks, drogu i rock´n´roll, zbog čega ga se često opisivalo kao kontroverznog autora.

U skromnim uvjetima okrenuo se inovacijama, drugačijim temama i stilovima, čime je zauvijek promijenio trendove u animaciji, pokazujući svakim novim djelom što su beskompromisnost i stvaralačka sloboda.

Uvijek sam crtao, crtanje je sve

“Uvijek sam crtao i još uvijek svakodnevno crtam. Crtanje je sve”, poručio je Bakshi publici Animafesta, na kojemu je već bio 1990. godine, kao član žirija.

Podsjetio je da je u vrijeme kada je počinjao animacija propadala, Amerika se mijenjala, rastao je underground, jazz postajao popularan, Bob Dylan je svirao, a u Vijetnamu je bio rat. “Televizija je ubijala animaciju, a ja sam gledao europske crtiće kako bih znao što je dobro, a što loše”, rekao je.

Nije mu se sviđalo što je Disney bio norma, ono što su kritičari hvalili, a svi animatori željeli raditi. “Za Disney ste morali imati puno novaca, a sve drugo nije vrijedilo niti pogledati. Ja sam htio raditi s emocijom, uzimao ono što sam vidio oko sebe, volio sam grad, njegove zgrade, sjene, ljude”, dodao je.

Mnogima se u industriji nije svidjelo što mijenja sliku animacije, filmovi su mu nerijetko dobivali oznaku X, no i danas su vrlo gledani. “To me iznenađuje jer kada sam ih radio bio sam prozivan, nisam se imao gdje sakriti od napada osim u svom studiju, zato sam ondje često boravio.”

Disney nije prikazivao što se stvarno događalo

Bakshi se rodio 1938. u židovskoj obitelji u Haifi, koja je tamo došla iz Rusije, no zbog rata ubrzo su emigrirali u SAD, u njujorški Brooklyn, koji ga je, uz povijest njegove obitelji, formirao kao osobu i umjetnika.

“Niste mogli odrastati u imigrantskoj obitelji u Brooklynu za vrijeme rata i ne vidjeti kako vam roditelji prate vijesti brinući je li netko njihov poginuo. Odrastao sam gledajući kako svijet nije baš lijepo mjesto, zato i ne volim Disney, oni nisu govorili o onome što se stvarno događalo”, istaknuo je.

“Da nije bilo mojih roditelja ne bih bio animator. Bio sam siromašan, ali to mi nije smetalo jer sam znao da mi je najvažnije da mogu iznijeti svoju ideju.”

Danas je, kaže, situacija sasvim drugačija, sve je jako dobro organizirano i kompjutorizirano, no smatra kako se animacija ne tretira s istim poštivanjem kao nekada. “Više ne znamo tko što radi, ne vidim da netko postaje veliko ime, nego da kompanije uzimaju njihove zasluge”.

Smeta ga što “ljudi postaju strojevi, svi drže male kompjutore u rukama, boje se isključiti i razmišljati”, no fascinira ga koliko je danas lakše snimiti animirani film. “Sve bih mogao napraviti film u svom dnevnom boravku, i to ne za milijune kao nekada”, napomenuo je.

Mala retrospektiva velikih filmova

Zagrebačka publika moći će se upoznati s dijelom njegova opusa u maloj retrospektivi, kroz filmove “Mačak Fritz” (1972.) i “Gospodar prstenova” (1978.), koji su na rasporedu 12. lipnja, te dramedijom “Gužva” (1973.), dijelom autobiografskim filmom o mladom njujorškom stripašu u kojem je fliper metafora života u multietničkom gradu, a koji se prikazuje u četvrtak.

Njegov kontrakulturni, dugometražni prvijenac “Mačak Fritz” komercijalno je najuspješniji nezavisni dugometražni animirani film svih vremena, ali i prvi koji je dobio oznaku X, zbog političkog sadržaja, erotskih prizora i prikaza drogiranja. Nastao je prema underground stripu Roberta Crumba, kojemu se film nije svidio i čak je tražio da ga se makne sa špice.

“Zaradio je milijune na Mačku Fritzu, a i dalje se žali na moj film, ne znam zašto nikada ne spominje grozan nastavak ‘Devet života mačka Fritza” koji nisam ja radio, kaže Bakshi.

“Crumb je odličan umjetnik, ali nisam radio film za njega, nego za sebe i za animaciju. Napravio sam najbolje što sam mogao s novcem koji sam imao”, dodao je.

Objasnio je da nikada nije svjesno radio filmove ‘za odrasle’, kako bi ih prodao, već samo želio govoriti o onome što smatra važnim. Čini mu se da je danas dosta animiranih filmova koji su označeni da su za odrasle, samo jednostavno loši i zapravo “odvratni” zbog pojedinih scena.

Jackson me nije kontaktirao oko “Gospodara prstenova”

“Gospodar prstenova” adaptacija je epskog fantastičnog romana J. R. R. Tolkiena, koja obuhvaća “Prstenovu družinu” i prvu polovicu “Dvije kule”.

Iako je u puno popularnijoj igranoj adaptaciji Petera Jacksona izrazito vidljiv utjecaj njegovog filma, Bakshi kaže kako mu se Jackson nikada nije obratio, “niti mu je poslao bocu vina.”

U samo jedanaest godina napravio je osam filmova, a animatorima kojima to djeluje kao nemoguća misija poručio je da ne trebaju pokušavati doseći savršenstvo, niti se previše brinuti i bojati grešaka.

Nikada nije tražio inspiraciju u drugim animiranim filmovima jer smatra da uvijek postoji mogućnost da se nešto podsvjesno ‘kopira’. “Okrenuo sam se drugim područjima, imam tisuće knjiga o umjetnosti, to je sve što mi treba, a ne neki skupi automobil”, zaključio je.

(Hina)

Facebook Comments