Borba protiv dezinformacija jača otpornost društva na manipulaciju, a važna je za očuvanje demokracije, medija i informiranih građana, rečeno je u utorak na konferenciji Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) na kojoj su predstavljeni i trendovi u borbi protiv dezinformacija.

Koordinator ADMO-a Mato Brautović, sa Sveučilišta u Dubrovniku, uvodno je kazao kako je ADMO prvi regionalni centar koji sustavno analizira dezinformacijske narative, gradi kapacitete za njihovo prepoznavanje i okuplja stručnjake iz znanosti, medija i civilnog društva u zajedničkom cilju jačanja otpornosti društva na manipulaciju.

“ADMO je mnogo više od projekta – on je temeljni korak prema sigurnijem i informiranijem javnom prostoru”, kazao je Brautović.

Državni tajnik iz Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl naglasio je kako je medijska pismenost jedan od najvažnijih načina za borbu protiv dezinformacija, uz kvalitetno i profesionalno novinarstvo i regulativu.

Predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac istaknuo je kako je ADMO ‘zaista važan za hrvatski medijski ekosustav, pogotovo u pogledu suradnje fakulteta, medija, institucija i civilnog društva’.

Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović podsjetila je kako su prvi borci protiv dezinformacija u Hrvatskoj bili upravo predstavnici civilnog društva, a naglasila je kako nova EU regulativa – Akt o digitalnim uslugama, mijenja pravila igre jer je prva takva u svijetu koja će regulirati velike digitalne platforme.

Ivana Grkeš iz ADMO-a nabrojala je najvažnija postignuća tog konzorcija u posljednje dvije i pol godine.”Objavljeno je 13 analiza, 600 fact-checkova na tri jezika, implementirano je šest višednevnih treninga za preko 130 studenata, provedene su i radionice medijske pismenosti za građane. Kroz poseban TV format N1 (Dis)info istražili smo i diskutirali globalne i lokalne teme vezane za problem dezinformacija”, kazala je Grkeš. Najavila je i nastavak projekta – ADMO 2.0. koji će, kako je istaknula, biti osnažen novim medijskim i akademskim partnerima.

Grbeša: Povećanje populizma povezano s manipulacija i teorijama zavjere

Profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša upozorila je na povećanje populizma koje je povezano s manipulacija i teorijama zavjere.

”To kreira dezinformacijski kaos kojem svjedočimo i to dovodi do toga da opada povjerenje u medije, pitanje je koliko je to uništilo povjerenje u institucije i liberalnu demokraciju. Ne mislim da je borba protiv dezinfomacija sizifovska, smatram da je naš pristup sizifovski. Vjerujem u nove generacije, no postoji golemi jaz između institucija i mladih – ne pričaju isti jezik”, zaključila je Grbeša. Profesor Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva osvrnuo se na ulogu tehnologije u borbi protiv dezinformacija

“AI nije pomogao demokraciji. Tehnologija uvijek ima najmanje dva lica, uvijek je i blagoslov i prokletstvo. Međutim, od pojave Chat GTP-ija i AI generativnog sadržaja situacija je postala gora – ljudima je teško odvagnuti što je istina, a što nije”, kazao je Šnajder.

Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti kazao je kako danas svjedočimo da centri moći u demokracijama popuštaju u ratu između demokracije i autokracije. “Različite teorije zavjere, od rata u Ukrajini do Covida, spajaju se u jednu veliku teoriju zavjere. Takvi narativi javljaju se u korak s glasanjem za manje demokracije, dostupni su i podržani u iliberalnim režimima”, kazao je Blanuša.

Profesorica Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti istaknula je potrebu medijskog opismenjavanja. ”Bitno je graditi otpornost, a ona se gradi medijskim opismenjavanjem. Mi u Hrvatskoj se intenzivnije bavimo tom temom tek desetak godina, ali još nam nedostaje edukacija, osvještavanje, suradnja”, kazala je.

Milica Bogdanović iz Gonga upozorila je na opasnost društvenih mreža i potrebu razumijevanja medijskog ekosustava. ”Važno je da ljudi razumiju da društvene mreže nisu samo platforma za razgovaranje s obitelji i prijateljima, nego privatno vlasništvo nekolicine tech divova koji koriste naše podatke za svoje partikularne interese, kradu nam pažnju da bi profitirali, oblikuju naša ponašanja i vrijednosti”, upozorila je.

Programski direktor N1 Televizije, Tihomir Ladišić, naglasio je kako su brojni pritisci u novinarstvu utječu na kvalitetu sadržaja u medijima, te da poslovni modeli medija danas nisu u skladu s principima kvalitetnog i istraživačkog novinarstva, dok je urednica portala medijskapismenost.hr Ana Kirin poručila da medijska pismenost mora biti dio obaveznog kurikula u školama. Izvršna urednica Faktografa Ana Brakus ocijenila je kao veliki problem to što nitko više ne želi financirati novinarstvo koje radi u službi javnosti.

”Stoga je i povjerenje u novinarstvo i medije u padu. Vodi se koordinirana kampanja kojoj je cilj potkopati novinarstvo kao struku”, kazala je Brakus, a Domagoj Maričić iz HAKOM-a kazao je kako je Akt o digitalnim uslugama (DSA) moćan instrument, ali ima svoja ograničenja.

“Mi nećemo ulaziti u sadržaj na društvenim mrežama, možemo samo monitorirati kao glavni regulatori kako platforme rade na temelju prijava pa ih prijavljivati Europskoj komisiji”, kazao je Maričić.