Nakon nedavne tragedije u Kloštru Podravskom, kada je u strašnom naletu putničkog vlaka poginula 20-godišnjakinja, dok su dvije osobe teško ozlijeđene i jedna lakše, Hrvatske željeznice sanirat će oba opasna pružna prijelaza u tom mjestu koja još nisu osigurana branicima ili polubranicima.

Njihovo postavljanje ionako je bilo u planu, a osim tih pružnih prijelaza, još će se osigurati prijelaz između Koprivničkih Bregi i Jeduševca koji također nema postavljenu rampu iako se na taj problem naveliko ukazivalo.
Potvrdio nam je to Ivan Kartelo, glasnogovornik HŽ Infrastrukture i dodao kako je postavljanje dodatnog osiguranja pružnih prijelaza bilo u planu Hrvatskih željeznica. Projekt će se financirati kreditom Svjetske banke, a ta tri prijelaza jedini su na području Koprivničko-križevačke županije koji će uskoro u obnovu.

pruga2
– Na području Koprivničko-križevačke županije ukupno je 85 željezničko-cestovnih prijelaza, od kojih je njih 27 osigurano osim svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima. Šest je pješačkih prijelaza, a čak 52 prijelaza ostali su osigurani prometnim znakovima “stop” i “Andrijinim križem” – rekao je Ivan Kartelo i naglasio kako će rekonstrukcijom pruge Dugo Selo – Križevci, denivelacijom podvožnjakom i nadvožnjakom, nestati dva pružna prijelaza na križevačkom kraju.

Gorući problem s najviše prometnih nesreća u Hrvatskim željeznicama, rekao je Kartelo, su riješili. Riječ je o takozvanom ivanečkom prijelazu kod Podravke na kojem su postavljeni branici. Na fatalnom prijelazu u Kloštru Podravskom od 2001. godine tri je puta automobil podletio pod vlak. U siječnju i srpnju 2003. i kolovozu 2006. godine. Upozorio je glasnogovornik HŽ Infrastrukture na velik problem s kojim se susreću na prijelazima na kojima su postavljeni branici. Ispada tako da ih svako malo moraju mijenjati zbog prometne nekulture vozača.
– Broj prometnih nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima se smanjuje, no ostaje velik broj lomova polubranika. U posljednjih pet godina na području Koprivničko-križevačke županije slomljen je ukupno 121 polubranik, što govori o nedovoljnom poštivanju prometne signalizacije, kao i o slaboj prometnoj kulturi vozača – istaknuo je Kartelo.
U prilog stava Hrvatskih željeznica o prometnoj nekulturi vozača ide i policijska statistika. U svim prometnim nesrećama isključivi krivci bili su vozači, a uzroci nesreća bili su nepoštivanje prednosti prolaska i nepoštivanje svjetlosnog znaka.

Ukupno se od 2012. godine na pružnim prijelazima do danas dogodilo 40 prometnih nesreća u kojima su poginule dvije osobe, tri su teško, a 13 ih je lakše ozlijeđeno. Osim tragedije u Kloštru Podravskom, posljednja se dogodila prošle godine na nezaštićenom pružnom prijelazu između Kenđelovca i Cirkvene nedaleko od Svetog Ivana Žabna.

pruga1

U tom stravičnom naletu vlaka na automobil jedna je osoba poginula, jedna je teško, a jedna lakše ozlijeđena. Taj pružni prijelaz i dalje je nezaštićen i neće ući u HŽ-ovu obnovu 50 nezaštićenih prijelaza koje financira Svjetska banka. Karlo Eisenbeisser

 

U 95 posto nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima krivi vozači auta i pješaci

U 95 posto nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima krivi su vozači cestovnih vozila i pješaci jer ne poštuju prometnu signalizaciju,a jedan od pokazatelja toga je i podatak da smo lani imali 501 lom polubranika u cijeloj Hrvatskoj, što ukazuje na nesavjesnost vozača cestovnih vozila, rečeno je u petak u sklopu akcije “Vlak je uvijek brži”.

“Činjenica je da se nesreće događaju, no činjenica je i da su u 95 posto slučajeva za nesreće krivi vozači cestovnih vozila i pješaci jer, nažalost, ne poštuju prometnu signalizaciju. Jedan je od pokazatelja toga i podatak da smo lani imali 501 lom polubranika u cijeloj Hrvatskoj, što jasno ukazuje na nesavjesnost vozača cestovnih vozila. Slomljeni polubranici mogu se popraviti, no ljudski život je samo jedan. Stoga stanite, razmislite i pričekajte jer vlak je uvijek brži”, poručio je šef Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture Ivan Kartelo na obilježavanju Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima.

 

Podaci Europske komisije govore da od svih nesreća koje se događaju na cestama oko jedan posto čine nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima, dok od svih nesreća koje se događaju na željeznici oko 25 posto čine nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima.

Ove su godine ciljana publika prigodnih akcija koje se provode u cijelome svijetu umirovljenici i osobe sa senzornim i mobilnim ograničenjima, a glavna je poruka ovogodišnje preventivne kampanje – “Ne precjenjujte svoje mogućnosti uz prugu”.

Akcija “Vlak je uvijek brži” kojom je HŽ Infrastruktura istodobno s četrdeset zemalja u svijetu obilježila međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima održana je na željezničko-cestovnome prijelazu “Remetinec”, a podržao ju je i hrvatski nogometni stručnjak Ćiro Blažević.

On je s policijom i timom HŽ Infrastrukture zaustavljao vozila te razgovarao s vozačima, biciklistima i pješacima o tome koliko su svjesni opasnosti koje prijete prilikom prelaženja preko pruge. Podijeljeni su promotivni materijali te su vozači upozoreni na nužan oprez i poštivanje postavljene prometne signalizacije prilikom prelaženja preko pruge.

Blažević je podsjetio na upozorenje da “kad sjedneš u auto, jednom si nogom u grobu, drugom u zatvoru, trećom u bolnici….”.

Marko Žganec iz Povjerenstva za željezničko-cestovne prijelaze naveo je da je prošle godine u rad pušteno 19 moderniziranih željezničko-cestovnih prijelaza te istaknuo da je je ove godine puštanjem u rad moderniziranih uređaja na šest željezničko-cestovnih prijelaza HŽ Infrastruktura dodatno povećala razinu sigurnosti.

Osim još 27 željezničko-cestovnih prijelaza koji bi trebali biti pušteni u rad do kraja godine, u planu je, naglasio je, modernizacija dodatnih 50 željezničko-cestovnih prijelaza do kraja 2017., za što su osigurana sredstva u visini od 60 milijuna kuna iz kredita Svjetske banke.

Podravski list/Karlo Eisenbeisser

prigorski.hr/Hina