Dok ih je saborski HDZ hvalio, oporba je žestokim kritikama dočekala dva zakona koji predstavljaju pravni okvir za reformu zdravstva, oporba upozorava na „devastiranu“ primarnu zaštitu, nedirnutu monopolsku poziciju HZZO-a, dvojni rad liječnika.

U primarnoj zaštiti, polovina liječnika starija je od 55 godina, više od sto ordinacija obiteljske medicine je zatvoreno, nedostaje 4.000 medicinskih sestara, upozorio je Božo Petrov (Most) u raspravi o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom osiguranju.

Da je primarna zdravstvena zaštita „devastirana“, kaže i Andreja Marić (SDP), pa navodi da 125 ordinacija ima „leteće doktore“, da nedostaje 257 obiteljskih liječnika. Stanje će uskoro biti i lošije, tko će nas liječiti? upitala je.

Oporba je nezadovoljna što reforma nije zahvatila i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

HZZO zovu državom u državi

HZZO zovu državom u državi, ima monopol na osnovno zdravstveno osiguranje, a kad konkurencije nema, nema ni kvalitete, kaže Marijana Puljak (Centar).

I Rajko Ostojić (Socijaldemokrati) upire prstom u HZZO.

„On je apsolutno nekompetentan, HZZO, (njegov ravnatelj) Vukelić nula bodova“, kazao je.

HZZO, dodaje Marić, kažnjava liječnike primarne zaštite ako odrade više nego je propisano, plati im se samo to.

I Stephen Nikola Bartulica (DP) monopolsku poziciju HZZO-a vidi kao glavni problem koji reforma ne dira.

Lani 38 milijardi kuna nije bilo dovoljno za javno zdravstvo, ne možemo očekivati racionalizaciju troškova, sve dok HZZO na umjetan način određuje cijene koje bolnice mogu naplaćivati za zahvate, rekao je zastupnik.

Objaviti imena onih koji rade u javnom i privatnom sektoru

Katarina Peović (RF) apostrofira potrebu da se uredi dvojni rad liječnika, u javnom i privatnom sektoru. Taj rad dovodi do sistemskog urušavanja javnog zdravstva, kaže Peović i iznosi podatak da dvojno radi između 10 i 25 posto liječnika.

Dodatno bi pomoglo da se objave njihova imena, to bi smanjilo mogućnost sistemske korupcije, istaknula je.

Oporba je zamjerila da predloženi zakoni ne sadrže nikakve rokove, da se listama čekanja nitko ne bavi, ocijenila da se podržavljenjem bolnica neće riješiti problem upravljanja.

Ipak, uz brojne kritike, iz oporbenih su se redova čule i rijetke pohvale.

Dobro je da će se početi ozbiljnije brinuti o mentalnom zdravlju, da se uvodi registar ishoda liječenja, kazala je Renata Sabljar Dračevac (Socijaldemokrati).

Klubovi saborske većine zadovoljni su predloženim zakonima.

Reforma će u dobrom segmentu biti korak naprijed

Reforma će u dobrom segmentu biti korak naprijed, kaže Dario Hrebak (HSLS), a Darko Klasić dodaje kako je naš zdravstveni sustav, s opsegom zaštite koju pruža, dugoročno neodrživ.

To je zato, jer počiva na gotovo neograničenim pravima koje ostvaruju naši građani i koji sigurno prelazi njihove financijske mogućnosti kao i veličinu izdvajanja iz dohotka, rekao je.

Dragana Jeckov (SDSS) poručuje da se reforma ne smije svesti samo na promjene propisa, iskorake trebaju osjetiti građani, a to se može samo jačanjem prevencije i ulaganjem u ljudske resurse.

Nada se da će mobilne ljekarne i timovi primarne medicine  građanima koji žive u ruralnim područjima povećati dostupnost zdravstvene zaštite i približiti ih pravima onih koji žive u gradu.

Uvođenje mobilnih timova govori da Ministarstvo zdravstva razmišlja i o ruralnim područjima, kaže Maja Grba Bujević (HDZ) te opetuje kako je opći cilj reforme održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu.