Nakon dvije godine, Grad Križevci uveo je naplatu organiziranog parkiranja u gradu. Glavna motivacija za ovaj potez, prema riječima iz Grada, je uvesti red u parking zone, pogotovo u centru grada, ali i poticanje održive mobilnosti koja je danas prepoznata u čitavoj Europi, što zbog smanjenja ugljičnog otiska, što zbog zdravstvenih benefita za građane. Na naša pitanja o naplati parkiranja u Križevcima odgovorio je zamjenik gradonačelnika, Danijel Šaško.
Prošli tjedan ste uveli naplatu parkiranja, dio građana je jedva dočekao, dio građana negoduje. Koji su glavni razlozi naplate parkiranja?
U zadnje dvije godine imali smo priliku vidjeti što se događa kad naplate nema. Na većini parkirališta u središtu grada bilo je gotovo nemoguće pronaći parkirno mjesto. U svim gradovima naplata se uvodi prvenstveno zbog uvođenja reda, nažalost neki gradovi to ne izvedu baš najbolje pa ne dobijemo ni pravi efekt. Obzirom da želimo postati održiviji grad, demotiviranje građana da koriste osobni automobil je jedan od važnijih koraka.
Jesu li cijene karata previsoke?
Kao što sam već naveo, naplata parkirališta mora polučiti neki efekt. Glavni utjecaj na to ima cijena. Ako stavite premalo parkirat će se svi, ako je previše neće nitko. Već prvih dana vidimo da smo dobro pogodili obzirom da je dobar dio parkirališta sada slobodan za one koji stvarno žele u sami centar i žele to platiti. Za sve druge ostavili smo dva velika parkirališta s besplatnim parkiranjem prva 3 sata što je dovoljno za obaviti poslove u centru grada. Uveli smo i povlaštene parkirne karte za stanare u zoni naplate i ako uspoređujemo s drugim gradovima one su dosta povoljnije. Povlaštene karte izdajemo po stambenoj jedinici i građani s više automobila mogu kupiti drugu kartu po punoj cijeni. Time također demotiviramo građane da posjeduju više automobila i da ih sve parkiraju ispred zgrade u zoni naplate. U svakom slučaju namjera nam je pratiti i analizirati sustav naplate te po potrebi korigirati zone, cijene i uvjete jer jedino tako možemo imati funkcionalan sustav.
Imaju li građani već danas alternativu umjesto korištenja vlastitih automobila?
Dobar dio građana koji žive na manje od 10 minuta pješice od središta imali su naviku koristiti automobil. Tendencija u svijetu je poticanje pješačenja jer je ono dobro i za okoliš, ali i za pojedinca u zdravstvenom pogledu. Tako da alternativa postoji odavno, samo smo ju mi zaboravili koristiti. U planu je izgradnja i prilagođavanje biciklističkih staza kako bi građani mogli lakše koristiti i taj oblik prijevoza.
Kad već spominjete bicikle, što je s javnim biciklima koji su trebali zaživjeti s naplatom parkiranja još prije dvije godine?
Nabava za javne bicikle je provedena ovih dana i bicikli su već u pripremi. Očekujemo isporuku do kraja travnja. Naručeno je čak 50 javnih bicikala koji će biti raspoređeni na desetak stanica u gradu. Prvih nekoliko mjeseci bit će besplatni za građane. Zadnjih godina vidimo općeniti porast biciklizma kao jednog od najzdravijih oblika kretanja i vjerujem da će se naši građani vrlo brzo naviknuti na njihovo korištenje. Kao i s parkiranjem, pratit ćemo korištenje i ako bude potrebe dodati još bicikala ili čak uvesti i električne.
Je li javni prijevoz realan u Križevcima?
Javni prijevoz, za razliku od javnih bicikala, podliježe raznim zakonima koji imaju puno ograničenja. Obzirom da u Križevcima javni prijevoz ne postoji dvadesetak ili više godina moramo ga uvoditi u potpunosti od nule. To podrazumijeva izradu nekoliko studija i ostale popratne dokumentacije. Radimo na tome zadnjih godinu dana, razrađujemo rute i područje pokrivanja i skupljamo ponude za vozila. Gotovo je sigurno da ćemo ići na električne autobuse s pogledom prema vodiku u budućnosti. Ako se stvari ne zakompliciraju s našim zakonodavstvom i javnom nabavom očekujem prve pilot linije početkom 2024. godine.
Uskoro će biti zatvoren centar grada za promet, znači li to da Grad ide u tom smjeru?
Fakultet prometnih znanosti izrađuje prometni elaborat prema planu održive mobilnosti koji je usvojen na Vijeću. Prema tom planu predložena je uvođenja zona 30 gotovo u sve stambene ulice, izgradnja biciklističkih koridora, povećanje sigurnosti pješačkih prelaza i slično. Da bi to uspješno implementirali ponovo je potrebno pripremiti svu dokumentaciju i dobiti razne suglasnosti. Za to smo angažirali stručnjake. Obzirom da će ionako morati mjeriti prometne tokove u gradu dogovoreno je i probno zatvaranje centra kako bi dobili pravi uvid što se dogodi s okolnim prometom kad je centar zatvoren.
Ovo je naravno samo jedan od ulaznih podataka prije donošenja takve odluke. Trenutno nije u planu skoro zatvaranje obzirom da nas uskoro očekuje dosta radova na projektu odvodnje i vodovoda u aglomeraciji Križevci koji polako dolaze sve bliže središtu grada i očekujemo zatvaranje pojedinih ulica zbog radova. Kad se taj projekt završi, uzet ćemo sve podatke, ankete i ostale podatke i procijeniti da li je to uopće smisleno.