Nova poštanska marka Hrvatske pošte izdana u čast 800. obljetnice dominikanskog reda predstavljena je u utorak u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Marka prikazuje lunetu portala dominikanske crkve u Trogiru na kojoj je prikazan najvažniji dominikanac u povijesti toga reda u Hrvatskoj, zagrebački biskup blaženi Augustin Kažotić (oko 1260. – 1323.), prvi hrvatski blaženik, rodom Trogiranin.
Predsjednik HAZU Zvonko Kusić na predstavljanju je poručio da Akademija promocijom ove marke odaje posebno priznanje dominikancima, ali šalje i poruku javnosti o njihovoj neizmjernoj važnosti za hrvatsku kulturu, znanost i društveni razvoj te za povezivanje Hrvatske s Europom.
Kusić je podsjetio da je još utemeljitelj dominikanskog reda sveti Dominik 1221. u Hrvatsku poslao svog bliskog suradnika Pavla Dalmatinca, profesora na Bolonjskom sveučilištu.
Naglasio je i zasluge blaženog Augustina Kažotića koji je kao zagrebački biskup u Zagrebu utemeljio katedralnu školu, prvi viši studij u Hrvata, kao i na prvo sveučilište na hrvatskim prostorima koje su dominikanci osnovali u Zadru 1495.
Provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije Anto Gavrić je podsjetivši na pravilo dominikanskog reda “Sveto živjeti, učiti i podučavati” istaknuo kako su uz dominikanske samostane vrlo često bile otvarane i škole.
Osim blaženog Augustina Kažotića dominikanski red je dao i prvu hrvatsku blaženicu, blaženu Ozanu Kotorsku te 32 dominikanca mučenika ubijena tijekom provale Tatara 1242.
Predsjednica Povjerenstva za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske Željka Čorak je ocijenila da je blaženi Augustin Kažotić imao osobine koje bi i danas bile poželjne u privatnom i javnom životu. “On je integrativni lik hrvatske povijesti, veza hrvatskog sjevera i juga, trogirski i dalmatinski redovnik i zagrebački biskup”, rekla je dodavši kako ta integrativna funkcija ne završava samo u Hrvatskoj, jer je on Hrvatsku integrirao i u Europu kao student pariške Sorbone, a kasnije djelovao i u Italiji i papinskom Avignonu.
Bio je, istaknula je Čorak, i autor prvih teoloških rasprava u hrvatskoj povijesti.
Podsjetila je i na Kažotićeve sukobe s ugarsko-hrvatskim kraljem Karlom Robertom Anžuvincem te dodala kako je Kažotić stao na stranu Crkve i naroda, zbog čega je postao politički prognanik te mu je bio zabranjen povratak u Zagreb.
Odmah nakon smrti u Zagrebu je, naglasila je, bio štovan kao svetac i već u misalu od 1324. nalazi se obrazac mise u čast Augustina Kažotića “kad bude proglašen svetim”.
(Hina)
fah