Pristupačnost, zapošljavanje, kvalitetnije obrazovanje tek su neki od problema na koje je u svom izvješću o radu u 2014. godini saborske zastupnike upozorila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, a koje su svi saborski klubovi jednoglasno podržali.

“Ovo što piše u Izvješću je dokaz da je funkcija države u potpunosti promašena. Čujemo svaki puta, i ovdje u Hrvatskome saboru, kako se pojedini zastupnici zalažu za smanjenje poreza i omogućavanje kredita kapitalistima. Njima treba, zašto? Kako bi mogli i drugi, pa onda i osobe s invaliditetom dobiti mrvice sa stola. Država je izgubila sasvim funkciju”, rekao je nezavisni Branko Vukšić.

Nezavisni Mladen Novak koji je tijekom rasprave nosio majicu s natpisom ‘S poteškoćama se možemo nositi, s nepravdom se ne možemo nositi’, govoreći o problemu pristupa naveo je koprivnički primjer u kojem osobe s invaliditetom imaju mogućnost da pozvone na vrata, dolazi zaposlenik HZZO-a i omogućava im da uđu u ustanovu.

“Jedini problem je što osoba s invaliditetom mora prije toga preći osam stepenica da bi došla do tog zvona. To je imati, a ne imati”, ustvrdio je Novak.

Nada Murganić (HDZ) ističe kako se iz izvješća naslućuje da osobe sa invaliditetom nisu ravnopravni članovi našeg društva iako imamo dobru zakonsku podlogu.

“Stambena politika je prepuštena jedinicama lokalne samouprave i ne ovisi samo o njihovoj materijalnoj snazi nego i o svijesti, i potrebi i načinu zbrinjavanja ove populacije. Republika Hrvatska se opredijelila za transformaciju velikih smještajnih kapaciteta koji postoje u ustanovama u stambene zajednice, odnosno tzv. Inkluzije, a njih nema dovoljno”, naglasila je Murganić.

Liftovi, pješački prelazi s vodilicom, vodičem ili oznakama za slijepe osobe, su, kaže Laburist Dragutin Lesar, nešto o čemu se u nekim sredinama uopće ne raspravlja.

“U lokalnoj samoupravi naročito uoči izbora radi se sve, ali ovdje gotovo ništa jer očito procjenjuju da im biračko tijelo ove kategorije nije tako interesantno da bi tu morali biti ozbiljni”, poručio je Lesar.

Ana Komparić Devčić (SDP) apelirala je na načelnike, gradonačelnike i župane da kod planiranja proračuna uvedu stavke za prilagodbu javnih ustanova i institucija osobama sa invaliditetom.

“Ne tako davno donijeli ste odluke koje onemogućuju lokalnim samoupravama da uopće funkcioniraju normalno pa će tako biti problema i sa ovakvim stavkama”, uzvratio joj je Branko Hrg (HSS).

U izvješću se navodi i kako je porastao ukupan broj pritužbi u odnosu na 2013. za 89 posto, a onih pojedinačnih za 22 posto. Najčešće se odnose na ostvarivanje prava na zapošljavanje, na prava iz socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i obrazovanja.

“Ovoliko povećanje pritužbi možemo tumačiti pojačanim i dobrim radom pravobraniteljice, postojanjem svijesti osoba sa invaliditetom da trebaju tražiti zaštiti svojih prava, ali ostaje činjenica da kršenja prava osoba s invaliditetom i dalje stoji”, poručila je Murganić.

Lesar je ustvrdio kako Hrvatska u zadnjih 20 i nešto godina “provodi pravnu diskriminaciju sustavno, bez imalo političke volje da se ona izmijeni kada su u pitanju osobe s invaliditetom”.

“Primjerice pravo na njegu, pratnju, rehabilitaciju, zdravstveno i radno pravo na pomagala, asistente, invalidnine i dodatke Hrvatska ne odobrava i ne propisuje po vrsti invaliditeta nego po nastanku invaliditeta”, rekao je.

Pravobraniteljica Slonjšak u izvješću ističe i kako je jedan od najvećih problema obrazovni sustav osoba sa invaliditetom.

“Većina ih ima završenu osnovnu, maksimalno srednju školu. Sustavno rješavanje obrazovanja osoba sa invaliditetom trebao bi biti prioritet svih nas, a taj sustav rada i obrazovanja za osobe sa invaliditetom povlači naravno i pristupačnost”, upozorila je Ana Komparić Devčić (SDP).

(Hina)

fah