Kako bi tema transrodnosti, kod nas još uvijek tabu, dospjela do javnosti, morao se očito dogoditi slučaj Brazilca, prije nekoliko dana uhićenog u zagrebačkoj zračnoj luci, u čijem je tijelu pronađeno 117 kapsula kokaina namijenjeno daljnjoj preprodaji i distribuciji, piše u srijedu Večernji list.
No, “tema u temi” isplivala je tek u danima koji su slijedili uhićenju, kada se doznalo da se 45-godišnji Brazilac deklarirao kao žena te da će biti smješten na ženskom odjelu u Remetincu, poštujući njezino elementarno pravo. Uistinu, kakva su prava transrodnih osoba u Hrvatskoj, koliko ih je, na kakve sve prepreke nailaze prilikom promjene spola, kako ih tretira administracija i što im od zahvata omogućuje zdravstveno osiguranje?
O dijagnozi rodne disforije u Hrvatskoj se glasnije govori od 2016. godine kada su u “Narodnim novinama” objavljene Stručne smjernice za izradu mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i životu u drugom rodnom identitetu. Na naš upit Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odgovorio je kako plaća provedenu zdravstvenu zaštitu za sve postupke koji su medicinski indicirani, ne ulazeći u to da li se oni obavljaju transrodnim osobama.
”Osigurane osobe koje su u procesu tranzicije spola na teret obveznog zdravstvenog osiguranja mogu obaviti sve medicinski indicirane postupke sukladno stručnim smjernicama. Utvrđivanje postojanja medicinske indikacije, odnosno opravdanosti zahvata kod pojedine osobe, verificirano kliničkim statusom i dijagnostičkim nalazima, u nadležnosti je struke, odnosno doktora specijalista ugovorne zdravstvene ustanove”, navode dodajući kako u HZZO nema registar osoba koje su u tranziciji pa ne može niti razlučiti podatke o troškovima zdravstvene zaštite za te osobe.
Također, tumače kako o životu u drugom rodnom identitetu mišljenje daje Nacionalno zdravstveno vijeće sukladno Pravilniku o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, dok je sama procedura utvrđena podzakonskim propisima Ministarstva zdravstva.
Premda smo upitom prema nadležnom ministarstvu željeli doznati o broju transrodnih osoba u Hrvatskoj, na upit nisu odgovorili. No, psihijatar dr. Herman Vukušić nedavno je izvijestio da je na zagrebačkom Rebru u zadnjih sedam godina zbog problema sa svojom spolnom orijentacijom pomoć potražilo 587 djece, od kojih 336 dječaka i 251 djevojčica, tumačeći kako posljednjih 15ak godina u svijetu doživljavamo eksplozivan rast ove dijagnoze u dječjoj i adolescentskoj populaciji, a takav trend sada vidimo i u Hrvatskoj, piše novinarka Večernjeg lista Renata Rašović.