Hrvatska je jedna od 18 zemalja Europe u kojima se treću godinu za redom provodi kampanja podizanja svijesti o afričkoj svinjskoj kugi, a iako u zemlji nije do sada zabilježen nijedan slučaj, ta je razorna bolest uzrokovala velike štete u susjedstvu i šire u Europi te je potrebno činiti sve da se ne pojavi, poručili su iz HAPIH-a.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) provodi u Hrvatskoj kampanju upozorenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) pod nazivom  #StopASF – Kako spriječiti, prepoznati i prijaviti pojavu afričke svinjske kuge (ASK), i to tijekom ljeta, kada je, kako kažu, pojačana aktivnost divljih svinja.

Takvu kampanju HAPIH u Hrvatskoj provodi od 2019. u sklopu koje pozivaju uzgajivače svinja, veterinare i lovce na pojačani oprez te surađuju s Ministarstvom poljoprivrede uz podršku niza dionika iz područja svinjogojstva, veterinarstva, poljoprivrede i lova.

Iz HAPIH-a prenose i poruke ministrice poljoprivrede Marije Vučković da se jedino nastavkom uspješne suradnje između Ministarstva i posjednika životinja može nastaviti zadržavati tu opasnu bolest izvan Hrvatske..

-Poduzeli smo niz mjera, a od 2019. do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u RH kategorizirana u odnosu na bio sigurnost, za što smo u Državnom proračunu predvidjeli i utrošili 27 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. sufinancira i troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 posto stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kuna po korisniku te je za to isplaćeno gotovo 1,5 milijuna kuna za 121 posjednika svinja – iznijela je ministrica.

Do sada, ističu iz HAPIH-a, u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj ASK-a, unatoč tome što je ima u susjednim zemljama – Italiji, Srbiji i Mađarskoj, što smatraju značajnim rizikom za domaće uzgajivače svinja.

Stoga njih, ali i sve poljoprivrednike, lovce i veterinare pozivaju da u slučaju opažanja nekih od simptoma ASK-a kod domaćih ili divljih životinja to prijave nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji s tog područja.

U slučaju pak divljih svinja, sumnju na bolest treba prijaviti lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina divlje svinje nalazi, a fizička osoba koja dojavi tu informaciju ima pravo na nagradu u iznosu od 100 kuna, napominju iz HAPIH-a.

Poručuju da je pravovremeno prepoznavanje, sprječavanje i prijavljivanje ključno za suzbijanje te bolesti, pa stoga EFSA i HAPIH i savjetuju uzgajivače svinja kako mogu izbjeći kontaminaciju i zaštititi svinje, prepoznati simptome bolesti te to u slučaju sumnje na zarazu i prijaviti nadležnim institucijama.

-ASK može imati iznimno snažan negativan učinak na gospodarstvo, a za tu razornu bolest trenutno ne postoji odobreno cjepivo ni lijek. Bolest ne pogađa ljude, no uzrokuje gospodarsku štetu pogođenim zemljama. S obzirom na veliku smrtnost životinja oboljelih od te bolesti, pojava ASK-a može imati ozbiljan utjecaj na svinjogojstvo jer dovodi do ograničavanja trgovine i izvoza ili prisilnog usmrćivanja većeg broja domaćih svinja – upozoravaju iz HAPIH-a.

Iz EFSA-e naglašavaju da je afrička svinjska kuga izrazito zarazna bolest koja se širi regijama diljem Europe, a koje do sada nisu bile zahvaćene, kao i da je to globalna prijetnja koja je uzrokovala goleme gubitke za svinjogojstvo u Europi i šire.

Svinjogojstvo je izrazito važna gospodarska djelatnost EU-a, koji kao najveći izvoznik svinjetine i svinjskih proizvoda godišnje izvozi oko 5 milijuna tona, a svinjogojstvo udjelom predstavlja 8,5 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU-u. Stoga je ASK rizik od značajnih financijskih gubitaka zbog usmrćivanja životinja, ograničenja izvoza životinja i mesa te troškova kontrolnih i preventivnih mjera.

Afrička svinjska kuga na farme svinja može prodrijeti na više načina, zaražene divlje svinje mogu doći u kontakt s domaćima u slučaju da farme nisu ograđene, dok se uvozom može zaraženu svinju dovesti među nezaražene. Nadalje, lovci nakon što ulove zaraženu divlju svinju mogu nesvjesno prenijeti virus na svojoj odjeći, obući i opremi, uzgajivači svinja na svojoj odjeći, obući i opremi također mogu virus prenijeti s jedne farme na drugu. U slučaju zaraze, sve svinje na zaraženoj farmi moraju se usmrtiti, što predstavlja ogroman gubitak za uzgajivača. Stoga je rano prepoznavanje znakova posebno važno, kao i dezinfekcija obuće, odjeće i opreme, kako bi se spriječilo širenje ovog virusa.