Kajkavski jezik najvažnija je duhovna baština stanovnika sjeverozapadne Hrvatske, no ipak hrvatska kajkavština kao da je stigmatizirana, a neki jezikoslovci tvrde da se drastično transformira te se spominje podložnost promjenama i štokavizaciji.
Na konferenciji za medije u Đurđevcu, prilikom predstavljanja programa ovogodišnje Picokijade, Vid Balog, tekstopisac scenskog prikaza Legende o Picokima, progovorio je o nekim zabrinjavajućim trendovima koji ne idu u korist kajkavštini.
Balog je kritizirao prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje da se Matijaš Grabancijaš Dijak Tituša Brezovačkog , ali i ostali kajkavski pisci prevedu na standardni hrvatski jezik.
– Ustavom RH je definirano da je jezik koji se govori u Hrvatskoj hrvatski. On u sebi ima tri sastavnice; štokavsku, kajkavsku i čakavsku. Umjesto da se standardni jezik nadopunjuje jezicima čakavaca, kajkavaca, ali i štokavaca, oni kao krovna institucija našeg jezičnog izričaja, žele prevesti stare kajkavske pisce – kazao je, zapitavši se, zašto se takve stvari događaju.
