Središnje banke diljem svijeta u prvom su kvartalu 2022. povećale svoje zlatne rezerve za čak 84 tone, kupujući gotovo duplo više zlata nego u prethodnom kvartalu, pokazuju podaci Svjetskog vijeća za zlato, javlja portal Centar zlata.

Potražnja je usporila u odnosu na isti kvartal prošle godine kada je iznosila 117.5 tona, no to se može objasniti činjenicom da su velike svjetske središnje banke već nagomilale ogromne količine zlata, a tek sada na red dolaze one iz nešto manjih ekonomija.

Egipatska središnja banka tako je u ovom kvartalu pribavila 44 tone zlata (rast od 54% u odnosu na prethodno razdoblje), dignuvši svoje rezerve na približno 125 tona. Egipatska vlada je pritom poduzela korake kako bi povećala proizvodnju zlata na duži rok. U isto vrijeme Turska je kupila 37 tona, što znači da njene rezerve sada stoje na oko 430 tona.

Indijska centrala banka je također aktivan kupac zlata još od 2017., povećavši svoje zalihe u ovom kvartalu za šest tona na 760 tona, što ju stavlja među top 10 zemalja u svijetu po količini zlata koje posjeduju. Irska je u posljednjih godinu dana nabavila 6 tona zlata, dignuvši svoje zalihe za 88%.

Ruska središnja banka također je najavila nastavak svog programa otkupa zlata. U posljednjih nekoliko godina, Rusija je gomilala zlato neovisno o tome kolika je bila cijena. Njene trenutne rezerve broje preko 2300 tona zlata, što je stavlja na visoko 5. mjesto u svijetu, tik do Francuske i Italije s nešto više od 2400 tona. Zahvaljujući ovim pozamašnim zalihama, Rusija je na koncu ipak uspjela stabilizirati svoju nacionalnu valutu rubalj kojemu ju je prije nekoliko mjeseci prijetio slom.

S druge strane, glavni preprodavači zlata su centralnoazijske zemlje Kazahstan i Uzbekistan, inače poznati svjetski proizvođači zlata. Kazahstan je tako u prvom kvartalu ove godine bio najveći neto prodavatelj, smanjujući svoje rezerve za 34 tone na 368 tona, dok odmah iza njega slijedi Uzbekistan s 25 tona na 337 tona.

Trend povećanja zlatnih rezervi traje još od 2010. kada su svjetske centralne banke postale neto otkupljivači žutog plemenitog metala. Ipak, o ovom trendu nema toliko riječi u medijima; dijelom zbog toga što centralne banke ne najavljuju takve poteze, već prvo obave kupovinu, a zatim puste priopćenje; a dijelom i zbog toga što su se tržište zlata smatra tradicionalno sigurnim instrumentom i nije tako dinamično kao tržište kriptovaluta ili tržište vrijednosnih papira kao što su dionice.

Iako je zlato oduvijek služilo kao odličan instrument diverzifikacije rizika, čini se da naše institucije to i dalje ne prepoznaju. Hrvatske zlatne rezerve zasad i dalje ostaju ravne nuli.