Ruska središnja banka objavila u ponedjeljak kako nastavlja otkup zlata po fiksnoj cijeni od tamošnjih lokalnih banaka. Ustanovljena cijena iznosi 5000 rublja (oko 52 američka dolara) po gramu, a proces otkupa trajat će do 30. lipnja 2022. godine, tvrde iz Ruske središnje banke.
Pritom je trenutna tržišna cijena zlata u ostatku svijeta približno 68 dolara po gramu. Nastavak kupovine zlata osigurat će opskrbu i proizvodnju lokalnog zlata bez prekida, javljaju iz Centra zlata.
Pixabay
Podsjetimo, prije dva tjedna Ruska centralna banka najavila je prekid službenog otkupa zlata od lokalnih banaka zbog prevelike navale i rasta potražnje od strane krajnjih potrošača. Prema izvještajima poslovnih banaka, ovaj su mjesec građani Rusije pohrlili nagloj zamjeni svojih ušteđevina za investicijsko zlato, osobito zlatnike i zlatne poluge.
To je došlo kao rezultat predviđanja o kolapsu rublje koja se ipak trenutno stabilizirala na razini na kojoj je bila prije invazije. Domaća valuta uspjela se vratiti na prethodni nivo nakon izričitog zahtjeva ruskih vlasti stranim zemljama da se uvezeni plin plaća u rubljima.
Vraća li Rusija zlatni standard postavljanjem fiksne cijene na zlato?
Najveća ruska banka, Sberbanka, izvještava o snažnom, gotovo četverostrukom povećanju potražnje za zlatom i paladijem u posljednjih nekoliko tjedana. Rusko Ministarstvo financija također je označilo zlato kao idealnu alternativu naspram američkog dolara.
Postavljanje fiksne cijene na zlato podsjetilo je mnoge analitičare na politiku SAD-a tijekom razdoblja zlatnog standarda. Od 1879. do 1914., zlato je vrijedilo otprilike 21 američki dolar po unci, međutim u 1930-ima SAD je zabranio posjedovanje zlata te mu podigao cijenu na 35 dolara po unci.
Ilustracija/Pixabay
Ova druga cijena ostala je fiksna sve do često spominjane 1971., kada je američkih predsjednik Nixon ukinuo zlatni standard, odnosno maknuo mogućnost konverzije dolara u zlato. To je ujedno značilo da sve ostale svjetske valute, vezane za dolar putem Bretton-Woods sustava, također gube svoju posrednu vezu s pokrićem u zlatu, pretvorivši se u fiat valute (novac bez pokrića).
S obzirom na najnoviji potez Rusije koji ide korak unazad u ovom kontekstu, analitičari smatraju kako je moguće da Rusija razmišlja o povratku na zlatni standard. Postavljanje fiksne cijene na zlato moglo bi se pokazati ključnim za buduće financiranje Rusije i operacija njene središnje banke izvan dolarskog sustava.
U pogledu sankcija, prelazak na zlato je iznimno logičan izbor u usporedbi s bilo kojom drugom svjetskom valutom. Pored toga, Rusija posjeduje preko 2300 tona zlata u svojim rezervama (vrijednost preko 140 milijardi dolara), što ju čini petom svjetskom zlatnom velesilom.
Sjedinjene Američke Države zabranile svojim građanima transakcije u zlatu s Rusijom
Ilustracija/Pexels
Prošli tjedan, američko Ministarstvo financija zabranilo je sve transakcije u zlatu sklopljene s Ruskom središnjom bankom.
„Američkim građanima zabranjeno je uspostavljanje transakcija, uključujući onih u zlatu, sa Središnjom bankom Ruske Federacije, Fondom nacionalnog bogatstva Ruske Federacije ili Ministarstvom financija Ruske Federacije“ – objavili su iz Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država.
Ove sankcije bi donekle mogle imati učinka jer će natjerati mnoge da ne posluju s Rusijom u zlatu. Međutim, tokove na tržištu zlata iznimno je teško pratiti i kontrolirati pa je stoga primjena ovih regulacija prilično otežana. S druge strane, Energetski odbor pri ruskoj Dumi, naglasio je da će neprijateljske zemlje morati plaćati ruski plin ili u rubljima ili u zlatu.
Ilustracija/Unsplash
„Ako žele kupovati, neka plaćaju u čvrstoj valuti – a za nas je to zlato – a ako neće, onda neka plaćaju kako nama odgovara tj. u nacionalnoj valuti (rubljima).“, izjavio je Pavel Zavalny, zastupnik pri ruskoj Dumi.
U međuvremenu, kriza u Ukrajini nastavlja gurati potražnju za zlatom kao sigurnom utočištem očuvanja vrijednosti u nesigurnim vremenima.
Pored zlata, Rusija također razmatra prihvaćanje bitcoina i drugih kriptovaluta kao sredstva plaćanja za svoj izvoz nafte i plina. Onim zemljama koje smatraju prijateljskima, nudit će fleksibilnije opcije plaćanja po tom pitanju, navode u Centru zlata.
„Kini već neko vrijeme predlažemo dogovore na bazi rublja i juana. S Turskom će to biti lira i rubalj… Može se trgovati i bitcoinima.“ naveo je Zavalny.