Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je u ponedjeljak da će Hrvatska osigurati zdravstvenu skrb ukrajinskim izbjeglim građanima i pružili svu potrebnu medicinsku pomoć ranjenicima, ako se pokaže potreba za takvim vidom zbrinjavanja.

Hrvatska je već pomagala u liječenju ranjenika iz Ukrajine 2014. za vrijeme aneksije Krima. Tada smo ponudili pomoć u zbrinjavanju ukupno 10 ranjenika, a na liječenju u KB-u Dubrava boravilo je njih osmero, uglavnom ranjenici s prostrijelnim ranama ruku i nogu, koji su u Hrvatsku došli u završnoj fazi kada je trebalo završiti liječenje i provesti rehabilitaciju, podsjetio je ministar.

O načinu zbrinjavanja ranjenika dogovarat će se na europskoj razini, a Hrvatska je voljna sudjelovati jer hrvatski liječnici imaju veliko kirurško iskustvo u zbrinjavanju takvih bolesnika, kazao je Beroš Hini dodavši kako je o tome razgovarao i s ukrajinskim veleposlanikom u Hrvatskoj.

Beroš smatra kako bi bilo funkcionalnije da se za liječenje ranjenika osnuje zdravstveni centar u blizini ukrajinske granice, primjerice u Poljskoj, a da medicinsko osoblje, pa i naši liječnici, participiraju u liječenju u tom centru.

Što se tiče zdravstvene skrbi za ukrajinsko izbjeglo stanovništvo koje dolazi našu zemlju, ona će biti osigurana svima od mjesta ulaska u Hrvatsku do mjesta gdje će trajnije boraviti.

Zdravstvena trijaža na mjestima ulaska u Hrvatsku

Stoga je uz Vladinu međuresornu radnu skupinu za prihvat izbjeglica osnovana ekspertna radna skupinu na razini Ministarstva zdravstva radi pružanja specifične zdravstvene zaštite tim ljudima.

Beroš kaže kako je na mjestima ulaska u Hrvatsku organizirana zdravstvena trijaža putem timova hitne medicinske pomoći. U to su uključeni županijski zavodi za hitnu medicinu i zavodi za javno zdravstvo, s obzirom da covid kriza još uvijek nije završila i da treba provesti testiranja među izbjeglim građanima, te evidentirati njihov cjepni status i preboljenje da bi se znalo kako postupati dalje.

Izbjegli Ukrajinci pri ulasku ispunjavaju upitnik Hrvatskog Crvenog križa, pri čemu odgovaraju i na pitanja o preboljenju i cijepljenju protiv covida te kroničnim bolestima, kako bi im se osigurala sva potrebna skrb.

“Neki od izbjeglih građana imat će potrebu za bolničkom skrbi, u što će biti uključeni bolnički koordinatori za covid. Jučer su nam javili da je jedna žena u visokom stupnju trudnoće tako da će se ona sigurno za kratko vrijeme trebati poroditi u bolnici”, ističe Beroš.