Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je da se na današnjem koalicijskom sastanku raspravljalo i o temi cijene energenata, pišu vijesti.hr.

“Saborska većina složila se s planom da Vlada RH u kontekstu uvećanja cijena energenata reagira na nekoliko područja, prije svega štiteći kupovnu moć najugroženijih građana s jedne strane, s druge strane apsorbirajući dio udara prema HEP-u i apsorbirajući dio udara kroz porezno rasterećenje cijena. Logika je da asistiramo kućanstvima i osiguramo nešto bolje likvidnosne pozicije poduzeća koja su, iako je PDV prolazna stavka, dužna financirati taj dio”, kazao je.

Ćorić je kazao da će od prvog travnja pokušati izbjeći udare kakav je doživjela većina članica EU kod kojih su cijene plina i struje išle i preko 50 posto u zadnjih godinu dana.

“To ne želimo dopustiti. Od 1. travnja ćemo imati znatno blaži udar na građane, ali i poduzeća”, kazao je.

Ćorić je kazao da će detalji planova biti predstavljeni u idućim tjednima.

“S obzirom da će do promjena cijena doći prvog travnja, ideja je da implementacija ide usporedno s novim cijenama kako bi se udar ublažio”, kazao je.

Komentirajući cijene plina u Zagrebu, kazao je da je najveći dio poduzetnika nove cijene doživio u četvrtom kvartalu 2021. godine.

“Te cijene ovise o tržištu, promišlja se o potezima, kad dođe vrijeme za to predstavit ćemo taj koncept”, kazao je Ćorić.

Kazao je i da koncept prvo trebaju razraditi pa ga predstaviti.

Komentirao je i to što bolnice u vlasništvu grada imaju normalne račune, a državne bolnice su dobile enormne račune.

“Referirao sam se na poziciju svih pravnih osoba koje su bez privole bile od 11. mjeseca na ovamo suočene s jednostrano aneksiranim ugovorima za dostavu plina. Njihova pravna pozicija je čista i vjerujem da će u skladu s tim odreagirati”, kazao je Ćorić.

Ćorić je komentirao i što država misli napraviti po pitanju energenata u onim županijama koje nemaju snagu uskakati bolnicama kao što će to raditi Zagreb.

“Problem jednostrano aneksiranih ugovora je problem s kojim su suočene pravne osobe koje su opskrbom u okviru opskrbljivača pokrivala Gradska plinara Zagreb. To nije problem koji je proširen na cijelu RH prema informacijama koje imam. Ono što će se dogoditi je da nećemo dopustiti da bolnice ostanu bez dobave plina i da pacijenti ostanu na hladnoći. To nije opcija. U okviru proračuna svih ministarstava ćemo iznaći sredstva za ove šokove”, kazao je Ćorić.

“Niti jedna bolnica ne može imati drugačiji tretman”, dodao je.

Komentirao je i hoće li HEP ući u vlasništvo Gradske plinare Zagreb.

“Razgovori su se održavali tijekom prošlog tjedna, budu i ovog. Određeni prostor za rješenja postoji, ali za takva rješenja potrebna je dobra volja i jedne i druge strane. Mi kao ministarstvo nismo bili u razgovorima osim s gradonačelnikom koji je izrazio zabrinutost. Nužno je osiguranje ospkrbe svih kućanstava i poduzetnika”, kazao je.

Kazao je i kako će spriječiti trgovce da prilikom prelaska na euro neopravdano dignu cijenu te hoće li postojati crna lista.

“Crna lista mi djeluje super simpatično iz perspektive medijske pozornosti. Mogli smo je nazvati i plavom i žutom. Ideja je da oni koji bez ikakvog razloga i uporišta mijenjaju cijene i iskorištavaju vrijeme, proces konverzije za jednokratnu dobit, trebaju biti uočeni kako od strane potrošača tako i institucija. Radit ćemo da takvi budu prokazani. Ako netko 12. mjesec 2021. koristi kako bi neopravdano podigao cijene mislim da taj trgovac ili bilo tko ne treba biti predmet interesa i da njegov prozivod ne treba nikom. Osobno ću tako postupati”, kazao je te dodao da su se tim mehanizmom vodile i druge zemlje.

Komentirajući račun za plin u domu u Nazorovoj, kazao je da se situacija kao što je u Zagrebu nije smjela dogoditi.

Ćorić je komentirao i je li zbog inflacije najbolji trenutak prijeći na euro.

“Velik broj godina sam se bavio temom eura i monetarne politike. Svjedoci smo činjenice da uvođenje eura propituju i negativno karakteriziraju dionici koji o tom nemaju pojma. Uvođenje eura u sve zemlje nove članice EU donosi višestruko veće koristi kao proces nego što su to troškovi i zbog toga, da su se stvorile okolnosti, Hrvatska je trebala godinama biti članica eurozone. Ja sam uvjeren da bi Hrvatska u tom slučaju uvođenje eura, koji će se nadam se dogoditi 2023., doživjela s većom razinom BDP-a”, kazao je Ćorić.

Ćorić je komentirao i koje su procjene Ministarstva gospodarstva po pitanju rasta plina od 1. travnja.

“Procjenama prilazimo konzervativno i izbjegavamo ih. Ono što se dogodilo u čitavom nizu zemalja je značajan porast cijena plina. Danas sam imao priliku komentirati najave o 100 posto većim cijenama. Tog neće biti. Činimo sve da prosječno povećanje u Hrvatskoj bude prosječno manje nego na razini zemalja članica EU”, kazao je Ćorić.

Na pitanje radi li se o povećanju iznad 50 posto, kazao je da će gledati da ono bude manje.