Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, koja se ubraja među najistaknutije predstavnike suvremene makedonske književnosti, predstavila je u utorak u Zagrebu hrvatsko izdanje zbirke priča “Moj muž”.

Nova knjiga najavljena je kao vrhunac dosadašnjeg rada mlade autorice, koju kritika naziva “sočnim otkrićem s juga” čije priče društveno angažirano iz ženske pozicije oslikavaju dramu svakodnevnice.

“Moj muž” (2014.) treća je zbirka priča te autorice, nakon zbirki “Žvrljotine” (2007.) i “Osmica” (2010.), koju je 2015. na hrvatskom objavio nakladnik Algoritam.

Nakladnik je ovaj puta VBZ, prijevod s makedonskog potpisuje Ivica Baković, a o knjizi i autorici je na predstavljanju u Cafeu U dvorištu uvodno govorio urednik knjige Kruno Lokotar. Istaknuo je kako je riječ o mladoj autorici, rođenoj 1981., od koje regionalnu zvijeszdu stvorila već prva na hrvatski prevedena priča. “Tako je hrvatski redatelj Branko Schmidt kupio filmska prava na tri priče iz ‘Osmice’, a već se radi i na jednoj kazališnoj predstavi po Bužarovskinu tekstu”, rekao je.

“Njezin je prosede ‘kratkropričaški američki’: ona najobičnijim jezikom piše o najobičnijim ljudima”, kazao je Lokotar. U novoj zbirci Bužarovska okuplja ekonomične priče koje otkrivaju “neviđene drame” u svakodnevici čovjeka.

Književnik Kristian Novak istaknuo je kako je riječ o knjizi kojom je Bužarovska nadmašila čak i prethodnu odliču zbirku “Osmica”, a u njoj autorica u obiteljski milje smješta likove koji imaju “svatko neku svoju patologiju koja djeluje kao gravitacija prema nekakvom proročanstvu koje samo sebe ispunjava”.

“Njezin je jedan doista prekrasan pripovjedački dar u kojem se sinestezija događa uz vrlo malo jezičnih sredstava. Bužarovska ima pripovjedačko oko koje sve vidi i opisuje, ne skrećući pogled s nesigurnosti – kako muškaraca tako i žena – i strategija prikrivanja tih nesigurnosti”, kazao je Novak.

Zbirku je kritika ocijenila najboljom njezinom zbirkom dosad, te jednom od najboljih objavljenih u Makedoniji u posljednjih nekoliko godina.

Prevoditelj Ivica Baković s Odsjeka za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu napomenuo je kako je riječ o istaknutoj autorici koja pripada proznoj generaciji mladih makedonskih autora čije pisanje karakterizira odmak od makedonske književne tradicije, koji se “odmiču od linije postmodernista i fantastičara, te se dotiču suvremenih problema, važnih pitanja suvremenog makedonskog društva, ali i šire”.

Literarno razotkrivanje u liberalnom ženskom pismu

U zbirci “Osmica” Bužarovska otvara razne društveno angažirane teme, pišući iz naglašene liberalno-ženske perspektive, što se nastavlja i u njenoj novoj zbirci “Moj muž”, koja sadrži jedanaest priča. U prvome licu pripovijedaju ih međusobno vrlo različite žene kojima je jedino zajedničko to što su udane, a jedna je udovica.

Autorica je istaknula kako je odluku o posezanju za toliko različitih pripovjedačkih lica donijela jer ju je bilo strah da joj priče ne budu sve previše slične. “Volim subjektivnu perspektivu prvoga lica u kojemu se pisac može ‘igrati’, a kroz glasove tih žena pokušala sam prikazati i osnovne društvene odnose, ali sam također željela i da čitatelj bude svjestan toga da likovi imaju i drugu ‘priču iza priče’ koja se nominalno vidi”, kazala je Bužarovska.

Naslov zbirci daje priča koja ju otvara, “Moj muž, pjesnik”, u kojoj pripovjedačica ironizira svoj odnos sa suprugom pjesnikom kojeg je upoznala na pjesničkom festivalu kao mlada i naivna djevojka, da bi godinama kasnije ostala zarobljena u lošem braku s taštim čovjekom čije su lažne fasade odavno pale.

No, ni njezina pripovjedačica nije savršena – dapače, a autorica je, kako je istaknula, “htjela pokazati da svi ti ljudi imaju puno nedostataka, da nitko nije savršen i da je to u redu”. “Istodobno sam htjela da sve to bude ispričano i pomalo smiješno, iako uopće nije humoristično”, napomenula je.

Spisateljica, docentica američke književnosti i prevoditeljica, društveno je angažirana, što se odražava i u njenoj književnosti: u svojim pričama inzistira na utemeljenosti u običnom, svakodnevnom, u onome što je konkretno povezano sa stvarnošću i s društvom u kojem živimo. “Želim razotkriti ono što ljudi o kojima pišem ne bi željeli priznati, prikazati kakve se sve goleme tragedije mogu dogoditi samo zato što glumimo da je sve u redu u našim životima, a u stvari nije”.

Kako se profesionalno bavi anglosaksonskom književnošću – profesorica je američke književnosti na Sveučilištu u Skopju te s engleskoga na makedonski prevodi djela Lewisa Carrolla, J.M. Coetzeeja, Trumana Capotea, Charlesa Bukowskog i Richarda Gwyna – Bužarovska priznanje utjecaj anglosaksonskih uzora na svoje pisanje.

Napisala je još i studiju o humoru u suvremenoj američkoj književnosti “Što je smiješno: teorije humora primijenjene na kratku priču” (2013.). Priče su joj prevedene i uvrštene u engleske, njemačke, hrvatske, srpske, bugarske i francuske antologije i časopise.
(Hina)

fah