U posljednjim danima 2021. godine iz tiska je izašla knjiga ‘Prezimena potkalničkoga Prigorja’ autora mladog križevačkog germanista i anglista, a odnedavno i doktora lingvistike, Krunoslava Puškara. Autor je knjigu nedugo i najavio, a ove godine smo ju i prolistali.
Privlačno grafičko rješenje, kolaž najpopularnijih prezimena križevačkog (potkalničkog) kraja, izravno nas uvodi u sadržaj. Knjiga se sastoji od dva dijela.
Opći dio obrađuje prezimena po podrijetlu, motiviranosti, lingvističkim svojstvima itd, dok najveći dio knjige obuhvaća rječnik više od tisuću prezimena koja se u regiji pojavljuju, od starije građe (uglavnom najranije od 16. stoljeća), pa sve do modernih vremena. U ovom opsežnom rječniku svatko će pronaći svoje prezime, doznati više o njemu, njegovoj pojavnosti, teritorijalnoj raširenosti, kao i o mogućoj etimologiji.
Na prvi pogled vidljivo je da je knjiga rezultat ogromnog posla, prelistavanja i usklađivanja stotina i tisuća stranica objavljenih i neobjavljenih izvora, matičnih knjiga, poreznih popisa, stanja duša (status animarum) itd. Stoga smo uhvatili priliku porazgovarati sa dr. Puškarom, kako bismo doznali više o knjizi i njegovom radu na njoj.
Što Vas je motiviralo i potaknulo na istraživanje ovako opsežne teme, u kojoj uglavnom nema mnogo referenci te je praktički trebalo početi ‘ab ovo’?
Na istraživanje prezimena našega potkalničkoga Prigorja potakla me ozbiljna činjenica kako za naš kraj nema gotovo nikakvih jezičnih, a osobito ne onomastičkih istraživanja. Imamo veliko bogatstvo lokalnih govora, prezanimljive toponime, prezimena, nadimke i imena, a gotovo da nema nijedan veći rad koji bi se time pozabavio. To je velika šteta. Kad sam u našoj knjižnici ugledao knjigu „Međimurska prezimena” i kako je prof. dr. sc. Anđela Frančić, koja mi je kasnije postala mentoricom, obradila prezimena toga kraja, dobio sam ideju kako na sličan način obraditi naša prezimena.
Kako je tekao rad na temi? Je li građa bila dostupna i jeste li se susretali s teškoćama oko pristupnosti građi?
Rad na temi tekao je sporo jer, kako rekoh, nije bilo radova koji su se bavili našim prezimenima. Proveo sam mnogo vremena u Državnom arhivu u Zagrebu i Bjelovaru, Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu, našemu Gradskomu muzeju, a ponajviše na internetu istražujući matice rođenih, krštenih, umrlih, vjenčanih, stališe duša, popise stanovništva, obračune poreza, privilegije cehova itd., na temelju kojih sam prikupio zadovoljavajuću građu.
Nekoj građi uopće nisam mogao pristupiti zbog zaštite podataka ili zbog oštećenosti same građe, a ostalo je sigurno još mnogo potencijalne građe za koju nije bilo vremena da je prođem. Nakon 10 godina istraživanja morao sam negdje povući crtu i reći: „Tu jednostavno moraš stati.”
Sad kad je knjiga u rukama je li to ono što je zamišljeno, odnosno, koliko je zadovoljstvo autora postignutim?
Pa mislim da iskreno mogu reći da sam vrlo zadovoljan postignutim. Kad sam krenuo s prvim istraživanjima prije 10 godina, činjenica da bih istraživanja jednog dana mogao privesti kraju i prikazati opipljive podatke ukoričene u knjizi činila mi se dalekom. Nestvarnom. Međutim, i to se ostvarilo, i to krajem prošle godine kad je sve počelo poskupljivati i postalo teško dostupno, pa tako i papir. No nemojte pitati mene vezano za zadovoljstvo knjigom, pitajte one koji su je pročitali. Ako su oni zadovoljni, i ja sam zadovoljan.
Koji su Vam planovi za dalje?
Uh, imam jako puno planova za dalje. Za ovu godinu imam nekoliko zavičajnih i znanstvenih izdanja koja planiram objaviti, no o tom potom. Čovjek snuje, a Bog određuje. U svakom slučaju, dok je vremena i mogućnosti, planiram se baviti istraživanjem našega kraja i otimati zaboravu našu bogatu jezičnu i onomastičku baštinu.
Eto, s veseljem pozdravljamo opredjeljenje ovog briljantnog mladog znanstvenika za zavičajne teme, koje su još uvijek tako manjkavo pokrivene, a za knjigom, koju možemo nazvati ‘knjigom o svima nama’, vjerujemo da će čitatelji nestrpljivo posegnuti. Ne samo da pročitaju natuknicu o svojem prezimenu nego i da nauče nešto o prezimenima općenito. Knjigu mogu nabaviti preko izdavača, križevačke Naklade „Crisinus”, javljanjem na mail [email protected].
Razgovaro: Zdenko Balog, prigorski.hr