Potreba i važnost političke pismenosti mladih bi za, državu i društvo, trebali biti od iznimne važnosti. Zašto je baš politička pismenost mladih toliko važna za opstanak demokracije i što znamo o političkoj pismenosti mladih u Republici Hrvatskoj, pišu vijesti.hr

Iz GONGA (organizacije civilnog društva usmjerene prema unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija) ističu da uspjeh stabilnog i održivog demokratskog društva ovisi o tome koliko su građani tog društva politički pismeni i da upravo ona potiče političku participaciju. Politička pismenost uključuje informiranost, konkretna znanja i razumijevanje načina rada političkih institucija te važna pitanja s kojima se društvo suočava. Uključuje kritičko promišljanje koje bi trebalo oblikovati političke stavove, odluke i obrasce političkog ponašanja.

Što su građani informiraniji i politički pismeniji, veća je vjerojatnost da će sudjelovati u različitim političkim procesima od glasanja, volontiranja, prosvjedovanja, lobiranja do samog političkog angažmana na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj razini. Vrlo slično, u GONG-ovom pregledu dosadašnjih istraživanja na ovu temu, možemo vidjeti da nam istraživanja govore kako je upravo politička (ne)pismenost dominantna značajka građana koji ne glasuju.

Kakvo je stanje s političkom pismenošću mladih u Hrvatskoj?

„Nažalost, smatram da dio mladih vjerojatno misli da ništa ne može promijeniti, dio njih politika uopće ne zanima i ne razumiju ju, a dio od politike odbijaju teme i način komunikacije koji vide u javnom prostoru. Politiku gledaju isključivo kroz stranke i stranačke prijepore, a ne vide važnost koju ona ima u svim dijelovima naših života. Po meni je svako pitanje političko pitanje, a isprazno je više ponavljati da će se politika baviti nama čak ako se mi ne želimo baviti njome“, kazala nam je Nikolina Blažanović, studentica diplomskog studija politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

„U Hrvatskoj se ne radi dovoljno na političkoj pismenosti mladih. To pokazuju i istraživanja. Kako očekujemo da mladi politički sudjeluju, budu zainteresirani i donose dobre odluke ako ih ne obrazujemo ni o temeljima“, dodaje Nikolina.

GONG i Fakultet političkih znanosti su proveli istraživanje o političkoj pismenosti srednjoškolaca završnih razreda u Hrvatskoj pod nazivom Odgaja li škola dobre građane? Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca.

72 posto maturanta smatra da NDH nije bila fašistička tvorevina

Istraživanje je pokazalo da hrvatski srednjoškolci slabo razumiju temeljne političke pojmove i da su slabo informirani. Ono što je zabrinjavajuće je da prevelik broj mladih ljudi pokazuje stavove koji se kose s vrijednostima demokracije. Trećina maturanata pokazuje visoku razinu isključivog nacionalizma, njih čak 40 posto smatra da bi u Hrvatskoj etnički Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika ostalih naroda. 72 posto ne smatra da je NDH bila fašistička tvorevina. Isto tako polovica njih pokazuje homofobne stavove.

Gotovo polovici je prihvatljiva zabrana političkog djelovanja pojedinim strankama i pojedincima. Imaju negativan stav prema nevladinim organizacijama i njihovoj društvenoj ulozi te ne vjeruju da obični građani imaju utjecaj na stanje u državi i društvu. Ovakvi rezultati i više su nego zabrinjavajući.