Sjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, na kojoj se u utorak trebalo raspraviti Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnoški razvoj za 2015., održana je, ali bez kvoruma, pa se o izvješću nije moglo glasovati što je potaklo Miranda Mrsića (SDP) da se zapita gdje je ‘pozicija’ kad se radi o tako važnim društvenim temama.

“Sramota da nemamo kvoruma! Ovo je prevažna tema, a gdje je sad pozicija koja bi trebala osiguravati većinu?”, zamjerao je Mrsić.
“HDZ-a nema!”, pravdao se Ladislav Ilčić iz Hrast-a, koji je dio vladajuće Domoljubne koalicije.
Složivši se kako je riječ o važnoj društvenoj temi, predsjednica tog odbora i nezavisna zastupnica Gordana Rusak ipak je pojašnjavala da se sjednica Odbora “poklopila sa jednim važnim događajem za HDZ”.
Nazočni članovi odbora podržali su Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost za proteklu godinu, no i upozorili kako su potrebna veća financijska izdvajanja te povezivanje s gospodarstvom.
Predsjednik Vijeća Ivo Družić ustvrdio je da je “Hrvatska učinila vidljive napore u primjeni bolonjskog procesa”.
Reforme se, istaknuo je, moraju temeljiti na konzistentnom povezivanju nekoliko strateških čvorišta. “Prvo je optimalni broj studenata što treba biti rezultat temeljitog uvida u demografske projekcije do 2050. Drugo čvorište je prognoza predvidive obrazovno-kvalifikacijske strukture prema područjima, strukama i zanimanjima”, naveo je.

Družić: Naobrazba je ključna investicija razvoja, a ne trošak

Gorući problem koji, kaže, nisu uspjeli riješiti je preskakanje mentalnog zida koji znanost i naobrazbu, umjesto u ključnu investiciju novog razvoja, smješta u proračunski trošak kojeg po definiciji treba minimizirati.
“Nismo uspjeli uvjeriti kreatore proračunske politike da je dugoročna stagnacija i pad ekonomske aktivnosti povezan s činjenicom da je od 2004. Hrvatska jedina među zemljama EU koja je smanjila izdvajanja za znanost dok su je drugi udvostručili”, rekao je.
Nije se, ističe, dovoljno angažiralo u objašnjavanju specifičnosti pod kojima se treba stimulirati suradnja znanosti i gospodarstva.
Zapitao se i zašto se opet zapelo na ‘sitnici’ od 300 do 350 milijuna kuna dodatnih proračunskih sredstava. “Kada imate sustav od 160 tisuća studenata i 32 tisuće diplomanata godišnje te 11 tisuća istraživača, sedam javnih sveučilišta, 90 fakulteta i 25 instituta koji ukupno košta 3,9 milijardi, a što je oko tri posto proračuna i 1,2 posto BDP-a, dobijete drugu računicu. Na ovako malim sredstvima se i sa sitnom injekcijom može postići relativno veliki efekt”, mišljenja je Družić.
Mirando Mrsić smatra da znanost koja se veže samo uz proračun, bez upliva na gospodarstvo i poduzetništvo, neće dati rezultate.
Željko Jovanović (SDP) upozorio je i na velik raspon u kvaliteti među visokim učilištima i fakultetima te se zauzeo za njihovo ‘ujednačavanje’.
Laburist Jaroslav Pecnik upozorio je pak na neujednačenost kvalitete između društveno-humanističkih i prirodnih znanosti.
Ispravljanju nedostataka, suglasili su se sudionici sjedice, trebao bi pridonijeti Zakon o kvaliteti koji je u izradi.
Kada je riječ o sredstvima iz EU fondova, Jovanović je poručio da ona moraju biti snažan vjetar u leđa znanosti, a kao uspješan primjer korištenja europskog novca naveo je i riječko Sveučilište.
“Treba nam takva znanstvena politika da budemo dovoljno jaki kako bi sredstva mogli povući”, ustvrdila je Rusak.
Družić je svoje viđenje problema zaključio nogometnim riječnikom: “Da bismo bili uspješni u europskoj ligi moramo najprije imati uspješnu nacionalnu ligu”.

(Hina)

fah