Akademik Nenad Trinajstić, istaknuti hrvatski kemičar, umro je petak u Zagrebu u 85. godini života, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čiji je bio redoviti član.

Nenad Trinajstić, autor više od 550 znanstvenih radova, više stotina preglednih i stručnih članaka te 12 knjiga, rodio se 1936. u Zagrebu, a sedmogodišnju školu pohađao je u Voloskom, Trstu i Zagrebu.

Gimnazijsko obrazovanje stekao je u Zagrebu, gdje je 1960. diplomirao na Tehnološkom fakultetu. Magistrirao je 1966. radom “Metoda maksimalnoga prekrivanja i primjena na izračunavanje hibrida nekih metil-supstituiranih ciklopropana”, a doktorirao 1967. disertacijom “Elektronska struktura nekih višeatomnih molekula” na zagrebačkom PMF-u.

Disertaciju je izradio pod voditeljstvom Johna N. Murrella FRS na University of Sheffield i University of Sussex (Brighton) i to su bili prvi magistarski rad i prva disertacija iz područja kvantne kemije u Hrvatskoj.

Boravio je na poslijedoktorskom usavršavanju na Department of Chemistry, University of Texas, Austin (1968.-1970.). Po diplomiranju radio je u Istraživačkom institutu Plive (1960.-1962.), potom prelazi u Institut Ruđer Bošković (IRB) u Laboratorij za fizikalno-organsku kemiju te sredinom 1966. prelazi u Grupu za teorijsku kemiju u Odjelu za fizičku kemiju.

Na IRB-u bio je pripravnik, znanstveni asistent, znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik, a istodobno je djelovao i na PMF-u kao docent, izvanredni i redoviti profesor te od 1998. kao naslovni redoviti profesor. Umirovljen je 2001. godine, dok je zaslužnim znanstvenikom IRB-a postao 2005.

Autor je prve knjige o kemijskoj teoriji grafova Chemical Graph Theory (CRC Press, Boca Raton 1983, drugo izdanje 1992.). Citiranost te monografije je vrlo velika, preko 2200 citata. Dvije su mu knjige u tisku: Hrvatska kemija u XX, stoljeću-Ljudi i događaji (Školska knjiga i HAZU) i Život u znanosti (HAZU). Jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara, njegov h-faktor je 52.

Bavio se razvojem i primjenom kvantno-kemijskih, kompjutorskih i matematičkih metoda u kemiji te s osobama i događajima iz hrvatske kemije. U području kvantne kemije bavio se razvojem MO i VB teorija primjenjivim na velike molekule. U području matematičke kemije radi na razvoju i primjeni kemijske teorije grafova.

Mnogi autori smatraju da članak A. Graovac, I. Gutman, N. Trinajstić, T. Živković, Graph Theory and Molecular Orbitals. Application of Sachs Theorem, THEORET. CHIM. ACTA 26, 67-78 (1972) predstavlja početak moderne kemijske teorije grafova, podsjećaju iz HAZU.

U području kompjutorske kemije radi, u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Düsseldorfu, na razvoju algoritama za karakteriziranje, generiranje i prebrojavanje kemijskih struktura (npr. Computational Chemical Graph Theory: Characterization Enumeration and Generation of Chemical Structures by Computer Methods).

Najcitiraniji članak je Graph Theory and Molecular Orbitals. XIX. Non-Parametric Resonance Energies of Arbitrary Conjugated Systems (507 citata do početka 2014.) u kojem je predložen novi pristup računanju rezonancijskre energije kao mjere aromatičnosti konjugiranih molekula.

Objavio je i dvije knjige o hrvatskoj znanosti i hrvatskim kemičarima: “Ogledi o znanosti i znanstvenicima”, Matica Hrvatska, Zagreb, 1998. i “100 hrvatskih kemičara”, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Bio je od 1990. do 1993. glavni suurednik časopisa Journal of Mathematical Chemistry, od 1994. do 2005. glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta i od 2001. do 2008. glavni urednik, a od 2009. bio je počasni urednik časopisa Prirodoslovlje, koji izdaje Matica Hrvatska.

Za redovnog člana HAZU izabran je 1992. godine, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Bio je član Predsjedništva HAZU 2004. – 2010 i 2015. – 2018. te tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti 2011. – 2014. godine.

Bio je član brojnih znanstvenih i kulturnih društava i udruženja, kao npr. Matice hrvatske od 1955., Hrvatskoga kemijskoga društva od 1960., Hrvatskoga centra PEN-kluba od 1987., Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od 1991. (sa zmajskim imenom Zmaj Primorski), od 1992. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2005. International Academy of Mathematical Chemistry.

Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1972.) Republičke nagrade za znanost Ruđer Bošković (1982.), američke nagrade Mid-America State Universities Association Distinguished Foreign Scholar (1986.), Državne nagrade za životno djelo (2004.) i Medalje Božo Težak (2005.).

Nekoliko časopisa posvetili su mu specijalne brojeve: Internet Electronic Journal of Molecular Design (2003./2004.), Croatica Chemica Acta (2004.), Journal of Chemical Information and Computer Sciences (2007.) i International Journal of Chemical Modelling (2014.).

(Hina)