Varaždinski župan Anđelko Stričak dao je intervju za Hrvatsku zajednicu županija. Prenosimo ga u nastavku.

Kriza je usporila planirane projekte, neke stavila na čekanje. Koje mjere smatrate kao iznimno važne, od kojih se ne bi smjelo odustati?

U našoj Županiji to nasreću nije bio slučaj, nije bilo nikakvog kašnjenja u realizaciji projekata i unatrag nekoliko godina je doslovno cijelo ovo područje bilo jedno veliko gradilište s investicijama koje su započele u prošlom mandatu Vlade premijera Plenkovića te se nastavljaju u ovom. Konkretno, oko dvije milijarde kuna investirano je u zdravstvo, obrazovanje, zaštitu okoliša, očuvanje radnih mjesta, komunalnu i društvenu infrastrukturu naše županije, a buduće se investicije penju na još minimalno dvije milijarde kuna za daljnji razvoj.

Sve investicije teško je pobrojati jer smo u par godina završili ili završavamo obnovu 25 objekata u zdravstvu i socijalne skrbi vrijednu više od pola milijarde kuna te realiziramo obnovu i gradnju 28 škola. Navest ću samo one najbitnije: u zdravstvu je riječ o energetskoj obnovi naše OB Varaždin i SB Varaždinske Toplice bolnice, a u tijeku je izgradnja dnevne bolnice i objedinjenog hitnog bolničkog prijema u sklopu OB Varaždin i spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama. U školstvu se dograđuju škole u Velikom Bukovcu i Martijancu, a u Svetom Iliji se gradi nova. Grade se i dva centra kompetencija i to u sklopu Medicinske škole Varaždin i Srednje škole „Arboretum Opeka“ u Marčanu vrijednosti oko 160 milijuna kuna. Naime, u prostoru Arboretuma će nakon 40 godina čekanja napokon biti rekonstruiran dvorac Opeka, u kojem će se nalaziti internat te brojni laboratoriji, praktikumi, kabineti, genetska baza sjemenja te drugi sadržaji. U Medicinskoj školi Varaždin opremit će se mala bolnica sa sobama, operacijskim salama i laboratorijima, čija će svrha biti obrazovati kadrove ne samo iz Hrvatske, nego i iz ovog dijela Europe.

U tijeku je i izgradnja dnevne bolnice i objedinjenog hitnog bolničkog prijema u sklopu OB Varaždin i spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama.

U narednom razdoblju naši najvažniji projekti bit će izgradnja centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin, Sveučilišnog kampusa Fakulteta organizacije i informatike, rekonstrukcija i izgradnja kompleksa Glazbene škole, izgradnja geotermalne elektrane, revitalizacija Arboretuma Opeka u Marčanu, prenamjena dvorca Šaulovec u Europski talent centar – Centri izvrsnosti Varaždinske županije. Izgradit ćemo i novi objekt Zavoda za javno zdravstvo, a važna nam je i dobra suradnja s Hrvatskim vodama koje nastavljaju s radovima na Aglomeraciji Varaždin, Varaždinske Toplice i Ivanec te poduzimamo sve potrebne radnje da se Ivančica proglasi parkom prirode.

Prioritet će nam biti što kvalitetnija cestovna, a potom i željeznička povezanost. U ovom mandatu naglasak će biti na izgradnji brzih cesta i obilaznica, odnosno brze ceste Varaždin-Ivanec-Lepoglava-Krapina, potom Podravske magistrale te obilaznice grada Varaždina koja bi se spojila na istočnu obilaznicu Nedelišća. Na taj način bismo izgradili mrežu cesta bitnih za sve četiri županije sjeverozapadne Hrvatske.

Nedavno sam nagovijestio da bi bilo dobro formirati Savez Sjever, gdje bi napravili rang listu prioriteta izgradnje brzih cesta. Toplo se nadam da ćemo već ove godine, odnosno da će Hrvatske ceste biti u fazi raspisivanja natječaja prve dionice od Varaždina do Tužnog, a onda dalje prema Ivancu, Lepoglavi i Krapini. Nakon toga uslijedila bi izgradnja dijela prometnice prema Čakovcu, od Hrašćice preko kanala i potom rijeke Drave do zaobilaznice Nedelišće. Naravno, tu je i Podravska magistrala koja bi išla od slovenske granice do Osijeka. Smatram da su to sve projekti važni za naše građane i sjever Hrvatske. U našoj županiji imamo nekoliko objekata, nekretnina i zemljišta koji su nam važni, jednim dijelom i zbog nekih naših investicija koje planiramo prijaviti za fondove EU, odnosno za narednu financijsku omotnicu i Nacionalni program oporavka i otpornosti.

Tu je i niz projekata vezanih za osnovne i srednje škole, odnosno dogradnju i izgradnju potrebnog prostora.

Nastavljamo i s aktivnostima na zaštiti regionalnog parka Mura-Drava, koji je prvi proglašeni regionalni park u Hrvatskoj, a proteže se kroz pet hrvatskih županija.

Uglavnom, pred nama su ozbiljna vremena i ozbiljni projekti koji zahtijevaju međusektorsku suradnju na svim razinama te očekujem doprinos naših vijećnika, načelnika, gradonačelnika i saborskih zastupnika kako bi najbolje iskoristili sve potencijale za razvoj svih dijelova naše Županije.

Što biste izdvojili kao važne turističke projekte na području Varaždinske županije, a koji će odigrati važnu ulogu za budućnost?

Varaždinska županija veliki značaj stavlja na zaštitu gastronomskih vrijednosti ovoga kraja što otvara prostor promociji naših zaštićenih proizvoda. Imamo zaštićenih čak 15 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: varaždinsko zelje, vidovečki gibanik, meso zagorskog purana, ludbeški rozetlin, varaždinski klipič, trnovečka makovnjača, kučanski koščičjak, varaždinsko bučino ulje, varaždinski medenjaci, domaća prirodna medena rakija, vabučin, zagorski mlinci, zagorski štrukli, zagorski bagremov med i ludbreški hren.

Stoga, nastavljamo dalje s projektima „Okusi varaždinskoga kraja“, u okviru kojeg 16 ugostiteljskih objekata s područja naše županije garantiraju i pružaju istinski doživljaj lokalnih jela, pića i domaćih tradicijskih proizvoda. Tu je i projekt „Županija na dva kotača“ obzirom da su na području Županije formirane četiri cestovne i jedna djelomično offroad biciklistička ruta. Važan nam je i projekt „100 dvoraca Sjeverne Hrvatske“, obzirom da se na prostoru triju najmanjih hrvatskih županija: Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije (ukupno 3.220 km2) nalazi najgušća koncentracija povijesnih zdanja, no turistički ih je valorizirano svega nekoliko. Kao Županija planiramo intenzivno daljnji razvoj Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, odnosno zdravstveno-lječilišnog i turističkog kompleksa Varaždinske Toplice koji svakako mora ići u smjeru dobrobiti prvenstveno svih žitelja grada Varaždinskih Toplica, korisnika bolničkih usluga.

Kroz „Kuće za odmor s pričom“ nastavljamo razvijati turističku ponudu na ruralnom području i povećavati broj smještajnih objekata te podizati kvalitetu.

Da naši projekti donose rezultate pokazuju i podaci za prvih šest mjeseci 2021. godine kada je ostvareno ukupno 22.173 dolazaka i 43.487 noćenja, odnosno 42,80 % više dolazaka i 18,62 % više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Primjerice, u „Kućama za odmor s pričom„ (45 objekata) ostvareno je 1.495 dolazaka i 3.967 noćenja, što je čak 168% više dolazaka i 130% više noćenja u odnosu na isto razdoblje pandemijske 2020. godine pa možemo reći da su doživjele pravi turistički „boom“.

Znamo i da županiju krase mnogobrojni kulturni i prirodni spomenci koji svjedoče o njenoj bogatoj prošlosti, počevši od vremena paleolitika i nađenih prvih tragova života pračovjeka na širim europskim prostorima. Upravo takvo bogato kulturno i povijesno naslijeđe oblikovalo je i našu turističku ponudu te nas svrstalo u red izletnički najatraktivnijih dijelova kontinentalne Hrvatske. Tako su nacionalno prepoznate naše brojne manifestacije, kao što su: Lovrečevo, Špancirfest, Dani Svete Nedjelje, Trash Film Festival, Zeljarijada, Dani vrganja u Paki, Međunarodni festival čipke u Lepoglavi, Čanjevo, Barokne večeri, Advent u Varaždinu, Festival varaždinskih dvorišta.

Kako općenito gledate na gospodarstvo Varaždinske županije? Što je dobro, a što bi trebalo mijenjati?

Ukupno gledajući, mi smo u vrhu razvijenosti u odnosu na nacionalni prosjek: najbolje stojimo u izvoznim prihodima i stopi nezaposlenosti, dok za hrvatskim prosjekom, nažalost, zaostajemo po visini neto prosječne plaće. Prema podacima DZS-a naša je Županija vodeća županija po broju zaposlenih na 1 000 stanovnika u 2020. godini. Godinama spadamo među “najizvoznije” županije, imamo razvijeno poduzetništvo i razgranatu mrežu poslovnih zona, a rezultati u investiranju najbolje su vidljivi putem ulaganja u poslovne zone na području pojedinih gradova i općina. U našoj strukturi izvoza, tradicionalno prevladavaju djelatnosti iz prerađivačke industrije (proizvodi od kože, obuće i odjeće, prehrambeni proizvodi, obrada stakla, plastike, metala), a vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni su nam uglavnom države Europske unije (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Mađarska). Budućnost temeljimo na investicijama koje sa sobom donose dodanu vrijednost, nova tržišta i svakako bolje plaćena radna mjesta. Sve je veći volumen prihoda i dobiti iz IT industrije koja postaje snažan generator rasta u Županiji.

2020. godinu smo završili s najnižom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj, a bolji smo i od prosjeka Europske unije. U godini pandemije i krize imali smo stopu nezaposlenosti od 4,3 posto, što je najmanja stopa u Hrvatskoj, ispod nas je jedino Grad Zagreb. Stopa nezaposlenosti bila je dvostruko manja od Hrvatske, koja je na 8,9 posto, a bolji smo bili i od Europske unije, u kojoj je stopa nezaposlenosti 6,3 posto.

U okviru svojih ovlaštenja i financijskih mogućnosti podržavamo gospodarstvo putem potpora brojnim projektima – od subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite i pružanja neposredne pomoći poduzetnicima u njihovom razvoju. S tim smo projektima nastavili i u vrijeme pandemije, no mjere su prilagođene novim okolnostima, tako da smo, umjesto ulaganja u gospodarske i turističke manifestacije, više ulagali u promotivne aktivnosti i izgradnju turističkih i gospodarskih kapaciteta. Primjerice, već spomenuti projekt „Kuće za odmor s pričom“ su jedan od najuspješnijih segmenata u ovom segmentu.

Uz to, sustavno potičemo i razvijamo obrazovne programe usklađene s tržištem rada, a učenike potičemo i kroz stipendiranje, sufinanciranje prijevoza, besplatnih udžbenika i osiguranja besplatnih obroka za sve učenike u riziku od siromaštva, pa sve do Centara izvrsnosti Varaždinske županije, koji su jedini u Hrvatskoj i svega jedan od 25 europskih centara za darovite u sklopu Europskog vijeća za darovite (ECHA).

Naša Županija trenutno bilježi jednu od najvećih potreba za stranom radnom snagom u državi – i to tri puta veću od prosjeka, ukoliko ne računamo četiri najveća grada (županije). Ujedno smo i sedmi po redu od osam županija u kojima je broj useljenika veći od broja iseljenika, a trenutačno je na našem području oko tri tisuće stranaca, najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Vijetnama pa Kosova. Da nema tih par tisuća tisuće stranaca pitanje je bi li pojedine tvrtke u Varaždinu uopće mogle poslovati, a smatram da smo svi svjesni toga da nam je država jaka toliko koliko je jako gospodarstvo. Nije za očekivati da naših radnih kolega iz dalekih zemalja bude manje, nego da ih bude više te je naša dužnost ljudima koji zajedno s nama grade naše gospodarstvo, pružiti ruku dobrodošlice.