Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije danas su performansom obilježili Tjedan menstrualnog siromaštva koji se održava od 24. do 28. svibnja. Na Glavnom kolodvoru u Zagrebu postavili su transparent u obliku jednokratnog plastičnog uloška s natpisom “Krvavo plaćamo ovaj otpad”.
“Menstrualno siromaštvo globalni je problem, a rješavanje tog problema je ljudsko pravo”, izjavila je Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije. Dodala je kako postoji i “krvava” istina o konvencionalnim plastičnim menstrualnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, koji imaju negativan utjecaj na naš planet, ali i na zdravlje osoba s menstruacijom.
Aktivisti su upozorili kako suočavanje s menstrualnim siromaštvom zahtijeva sustavne promjene; od uvođenja seksualnog i zdravstvenog obrazovanja do donošenja mjera koje omogućuju da sigurniji, višekratni i održivi menstrualni proizvodi budu dostupni svim osobama s menstruacijom. “Pozivamo donositelje odluka da smanje porez na menstrualne potrepštine i potaknu promicanje višekratnih menstrualnih potrepština kao rješenja”, naglasila je Mileusnić.
U Hrvatskoj je glavni problem u porezu na menstrualne potrepštine koji iznosi 25 posto što je treći najveći porez na robu široke potrošnje u svijetu. Visoka stopa PDV-a na esencijalnu higijensku potrepštinu, o kojoj ovisi polovica stanovništva, povećava društvene nejednakosti te diskriminira osobe s menstruacijom.
“Više od 10 posto osoba s menstruacijom u Hrvatskoj nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale. Više od 10 posto njih ne može si uopće priuštiti uloške te ih odabiru prema cijeni, a ne kvaliteti”, objasnila je Mileusnić. Pokazalo je to prvo takvo istraživanje u RH koje je provela udruga PaRiter iz Rijeke. “Prema istraživanju, čak jedna trećina osoba s menstruacijom izabrala bi sigurnije, održive i višekratne potrepštine ako bi si ih mogla priuštiti”, dodala je Mileusnić.
Menstrualne su potrepštine skupe, a najčešće korišteni menstrualni proizvodi su oni najjeftiniji, ali i najštetniji za zdravlje osoba s menstruacijom. “Takvi proizvodi izrađeni su od jednokratne plastike, a uz to sadrže koktel štetnih kemikalija čije prisustvo može uzrokovati ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje poput bolesti srca, neplodnosti i poremećaja u endokrinom sustavu”, objasnila je Mileusnić.
Jednokratni plastični menstrualni proizvodi negativno utječu i na okoliš, a glavna posljedica vidljiva je na odlagalištima otpada i u morima. Tamo su ulošci i tamponi, zajedno s njihovim aplikatorima, jedan od deset najčešćih jednokratnih plastičnih proizvoda te su kao takvi predmet EU Direktive o smanjenju jednokratne plastike.
“Višekratne i održive menstrualne potrepštine dugoročno su ekonomski isplative, zdraviji su izbor za osobe s menstruacijom i smanjuju zagađenje jednokratnom plastikom. Međutim, kako bi njihovo korištenje bilo što raširenije, nužni su sustavni poticaji; od uključivanja u sustav obrazovanja i smanjenja poreza do poticaja za kupnju takvih proizvoda ”, zaključila je Mileusnić.
