Pandemija prouzročena koronavirusom nije značajnije utjecala na krijumčarenje ilegalnih migranata koji preko Balkana pokušavaju dospjeti do EU, a neki za ta rizična putovanja plaćaju i po osam tisuća eura, otkrilo je istraživanje nevladine organizacije za borbu protiv organiziranog kriminala.

Rezultati istraživanja Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), objavljenog početkom tjedna, donose procjenu kako se na crnom tržištu krijumčarenja ljudi samo u regiji godišnje zarađuje najmanje 50 milijuna eura.

Samo da bi dospjeli do zapadnog Balkana kao tranzitne rute prema Zapadu migranti iz Afganistana ili Irana moraju posrednicima platiti između 3500 i 5000 eura i to ako idu kopnenim putem. No, kako pokazuje istraživanje, postoji i nešto komfornija varijanta koja se svodi na krijumčarenje brodovima do neke od luka u Crnoj Gori, no za to valja platiti i do osam tisuća eura.

Prema istraživanjima GI-TOC-a najjeftinije za migrante je kretati se unutar Crne Gore do granice s BiH, za što u prosjeku “vodičima” plaćaju po 20 eura. No kad već dođu u BiH i da bi dospjeli do njene sjeverne granice s Hrvatskom odnosno do EU cijena već raste na 100 do 300 eura.

Prebacivanje ilegalnih migranatata iz BiH preko Hrvatske do Slovenije stoji između tisuću i dvije tisuće eura.

Koordinatorica GI-TOC za Bosnu i Hercegovinu Anesa Agović u četvrtak je za portal Klix pojasnila kako su najskuplji prelasci preko granica koje su najbolje zaštićene, a za takvu slovi i ona između Hrvatske i BiH.

“Ključni granični prijelazi su relativno dobro zaštićeni i stoga su rizičniji za prijelaz. To ga čini unosnim za krijumčare da ljudima naplati siguran prolaz”, kazala je Agović pojašnjavajući krijumčarske kriterije koji vrijede pri utvrđivanju ovih cijena.

No unatoč dobroj zaštiti granica migranti ih ipak uspijevaju prijeći, a istraživanje GI-TOC sugerira kako je to rezultat jake sprege lokalnog stanovništva koje dobro poznaje teren, migranata ali i nekih ljudi u policiji.

Po riječima Agović, riječ je o skupinama organiziranog kriminala, a ponekad i o prekograničnim kriminalnim mrežama. Ona ističe kako su neki krijumčari dobro opremljeni i dobro povezani, uključujući kontakte u policiji i graničnim službama, te da čak ni pandemija koronavirusa nije jako poremetila krijumčarske tokove.

Razgranata trgovina drogom, pranje prljavog novca u regiji 

Dio istraživanja posvećen je i trgovini drogom s obzirom na to da kriminalne skupine često kombiniraju različite poslove, a ono je pokazalo kako je marihuana i dalje dominantna na crnom tržištu zapadnog Balkana. Tijekom pandemije povećan je uzgoj te droge u BiH, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, no bilježi se i povećani priliv heroina u regiju, koji stiže iz pravca Turske.

Prema ranijim procjenama Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC), kroz jugoistok Europe svake godine “prođe” između 60 i 65 tona heroina, od čega se najveći dio šalje preko Albanije za Italiju ili preko Crne Gore i BiH ka Hrvatskoj.

Od početnih 10 tisuća eura, koliko kilogram heroina stoji na granici Turske i Bugarske, cijena na zapadnoeuropskom odredištu dosegne iznos do 50 tisuća eura.

Izvješće analizira i trgovinu kokainom te navodi kako se ta droga u regiju uglavnom uvozi morskim putem preko Crne Gore i već na zapadnom Balkanu njen kilogram na crtnom tržištu stoji između 35 i 50 tisuća eura.

U izvješću GI-TOC se navodi da se ilegalna dobit stečena na zapadnom Balkanu najčešće i “pere” u toj regiji, dok kriminalne skupine sa zapadnog Balkana zarađuju veliki novac posebice od trgovine drogom izvan regije.

Razmjerno mala količina novca “pere” se u tvrtkama poput restorana, pekara, kafića, barova, klubova, hotela, suvenirnica, benzinskih crpki, taksi prijevoznika, sportskih klubova i tvrtki za iznajmljivanje. Znatno više novaca se sliva u građevinsku industriju i nekretnine, kockanje i turizam.

„Prljavi novac koji se zarađuje i pere u regiji održava ekosustav kriminala i korupcije”, kaže Kristina Amerhauser, jedna od autorica izvješća. (Hina)