Djela hrvatskoga književnika Josipa Kosora čijih je dosad tiskano 10 od 12 predviđeniih svezaka, predstavljena su u četvrtak u Hrvatskom narodnom kazalištu uoči nove premijerne predstave “Žena”, nastale u režiji Paola Magellija prema dva Kosorova dramska teksta “Žena” i “U Café du Dôme”.

Knjige su predstavili urednici akademik Dubravko Jelčić i Ivica Matičević te akademik Boris Senker, a premijeru 4. ožujka najavili su ravnatelj Drame HNK Ivica Buljan te redatelj Paolo Magelli.

Matičević je naglasio kako se Kosorova Djela prvi put pojavljuju nakon više od pola stoljeća od autorove smrti, a mnoga od njih tek se prvi put uopće i tiskaju. “U prvom svesku objedinjuju se autorove pripovijesti iz zbirki: ‘Optužba’ i ‘Crni glasovi’ iz 1905. te ‘Mime’ iz 1916. i ‘Miris zemlje i mora’ iz 1925., što ovaj svezak čini osobitim i opsežnim izdanjem. Izdanja ovih Djela objavljena su prema izvornim autorovim rukopisima (i autografima) te su priređena prema najsuvremenijim kriterijima struke”, podsjetio je.

Naveo je kako drugi svezak Kosorovih Djela donosi dva romana, od kojih je prvi “Rasap” objavljen prvi put u Zagrebu 1906. te ponovno 1987. Drugi roman “Razvrat” objavljen je u Zagrebu 1923. i do sada nije ponavljan, napomenuo je dodavši kako su oba romana u ovim Djelima priređena prema prvim izdanjima koja su ujedno i posljednja za autorova života.

Treći svezak donosi roman “Radnici” koji je drugi Kosorov roman i dosad nikad nije tiskan u zasebnoj knjizi, istaknuo je Matičević dodavši kako je 1906. objavljen u Obzoru u 43 nastavka. Roman “Cupalo” nastao je iza “Radnika”, a prvotni mu je naslov bio “Preporađanje”, objavljivan je tijekom cijele 1907. u Savremeniku, a nakon toga nije ponovno tiskan, podsjetio je.

Pripovijetke izvan zbirki donose izbor iz Kosorove kratke proze objavljene u različitim novinama i časopisima između 1903. i 1916., rekao je Matičević.
U 4. knjizi su drame “Požar strasti”, “Pomirenje”, “Nijemak”, i “Pravednost”, rekao je dodavši kako su u petom svesku drame “Žena”, “Smiljka vječna”, “Nepobjediva lađa” i “Vječnost”, dok su u šestom svesku “U Café du Dôme”, “Rotonda” i “Čovječanstvo”.

Matičević je naveo da su u 7. svesku drame “Pod laternom”, “Maske na paragrafima” i “Nema Boga – ima Boga”, a u 8. svesku putopisna proza “Atlantikom i Pacifikom”. U 9. svesku su asocijativno-biografski zapisi Simfonije Jadrana, Italije, Pariza, Londona, a u desetom autobiografski tekstovi i memoarska proza.
Akademik Jelčić podsjedio je kako je krenuo u potragu za Kosorovim djelom nakon što je u zagrebačkom antikvarijatu pronašao otisnut tekst za korekturu njegove drame “Maske na paragrafima”.

Uspio sam od njegove udovice pregledati Kosorovu ostavštinu, koju je otkupio Institut za književnost HAZU. Na temelju te građe priredili smo ova djela, rekao je Jelčić.

Senker je naglasio kako je Kosor uz Milana Begovića i Ivu Vojnovića bio najprevođeniji i najizvođeniji hrvatski dramatičar u inozemstvu u prvoj polovici prošloga stoljeća. Posljednje njegovo djelo uprizoreno u zagrebačkome Hrvatskome narodnom kazalištu bio je “Požar strasti” 1934. u režiji Branka Gavelle, napomenuo je.

Predstava “Žena”, koja će u režiji Paola Magellija premijerno biti izvedena 4. ožujka, nastala je po dva Kosorova dramska teksta – “Žena” i “U Café du Dôme”. Dramaturginja predstave je Željka Udovičić Pleština, scenografi Numen i Ivana Jonke, a kostimograf Leo Kulaš.

U predstavi glume Livio Badurina, Lana Barić, Nikša Kušelj, Milan Pleština, Goran Grgić i drugi.
Djela Josipa Kosora objavljuje zagrebački nakladnik Ex libris.

Josip Kosor (Trbounje kod Drniša, 1879. – Dubrovnik, 1961.), pjesnik, pripovjedač, romansijer, dramatičar, putopisac i književni kritičar, bio je svjetski putnik, avanturist i bohem.
(Hina)

fah